Gluvoća i oštećenje sluha

Oštećenje sluha može nastati prije rođenja, tokom razvoja ploda u materici, na samom rođenju ili nakon rođenja. U mnogim zemljama se novorođenčad prije otpusta iz porodilišta obavezno podvrgavaju skriningu sluha kako bi se dijagnostikovala eventualna oštećenja sluha ili gluvoća. Ako je Vaše dijete gluvo ili nagluvo, moći će da se sporazumijeva i da komunicira koristeći govorni jezik, znakovni jezik ili kombinaciju ova dva jezika. U zavisnosti od stepena gluvoće djeteta, slušni aparat mu može pomoći da čuje govorni jezik.
Body

Oštećenje sluha, gluvoća i nagluvost: šta znače ovi izrazi?

Ako je dijete gluvo ili nagluvo, to znači da njegov slušni sistem ne obavlja svoju funkciju ili neku od svojih funkcija. Na primjer, Vaše dijete može imati prigušen sluh, ili možda ne može da čuje zvuke koji dolaze iz nekih pravaca, ili ima problema s određenim frekvencama ili zvukovima.

Termini gluvoća ili oštećenje sluha mogu se koristiti alternativno za opis ovog problema.

Vrste gluvoće ili oštećenja sluha

Gluvoća ili oštećenje sluha mogu biti:

  • prisutni na rođenju – urođeno oštećenje sluha;
  • nastupiti nakon rođenja – stečeno oštećenje sluha.

Postoje dva glavna tipa oštećenja sluha – konduktivna (sprovodna) i senzoneuralna.

Kod konduktivnog oštećenja sluha, spoljnji zvuci (zvučni talasi) teško dolaze do unutrašnjeg uha, gdje se pretvaraju u nervne impulse i odakle odlaze u veliki mozak. Konduktivno oštećenje sluha najčešće je uzrokovano nakupljanjem tečnosti u srednjem uhu, nastale usljed infekcije srednjeg uha, i obično je privremeno.

Senzoneuralno oštećenje sluha je situacija kad nervi koji su zaduženi za primanje i razaznavanje zvuka ne funkcionišu kako treba. Senzoneuralno oštećenje sluha može biti blago, umjereno, teško ili sveobuhvatno. Ovo oštećenje je obično doživotno i može se vremenom pogoršavati.

Kad dijete ima i konduktivno i senzoneuralno oštećenje sluha, govorimo o mješovitom oštećenju sluha.

Univerzalni skrining sluha novorođenčadi

Šta je skrining sluha?

Skrining sluha je jednostavna, bezbolna procedura kojom se testira reakcija bebe na zvuk. U spoljašnji ušni kanal novorođenčeta postavljaju se mekani „mikrofoni“, koji emituju zvukove različitih frekvencija, a odgovori koje beba daje pomažu da se detektuju eventualna oštećenja sluha.

Skrining sluha se gotovo uvijek radi u porodilištu, prije otpusta bebe i majke kući.

Znaci gluvoće ili oštećenja sluha

Ako je Vaša beba gluva ili nagluva, vjerovatno ćete primijetiti da ne reaguje na Vaš glas i druge zvuke na način na koji biste očekivali. Kako bude rasla, primijetićete da se njene govorno-jezičke vještine ne razvijaju kao kod druge djece.

Evo šta možete očekivati od bebe/djeteta koje se razvija na uobičajen način:

  • 0–4 mjeseca: beba uplašeno reaguje na glasnu buku, okreće glavu ili pomjera oči da locira izvor zvuka; ako je uznemirena, trebalo bi da se smiri kad čuje Vaš glas;
  • 4–8 mjeseci: primjećuje zvuke oko sebe, osmjehuje se kad joj se obraćate, brblja i razumije jednostavne riječi poput „pa-pa”;
  • 8–14 mjeseci: odgovara (reaguje) kad je pozovete po imenu, izgovara jednostavne riječi, „mama“, „tata“ i sl., oponaša jednostavne zvuke koje čuje i koristi svoj glas da privuče pažnju drugih;
  • 14–24 mjeseca: dijete razvija svoj rječnik, počinje da razumije i slijedi jednostavna uputstva i spaja dvije riječi formirajući kratke rečenice.

Ako ponašanje Vašeg djeteta ne odgovara gorenavedenim smjernicama, možda bi bilo dobro da porazgovarate sa svojim ljekarom. Čak i ako ne uviđate bitna odstupanja, ali ste ipak zabrinuti, konsultujte se s ljekarom. Na kraju krajeva, Vi najbolje poznajete svoje dijete.

Kako komunicirati: gluva djeca i djeca s oštećenjem sluha

Ako je Vaše dijete gluvo ili nagluvo, ono će komunicirati koristeći govor, znakovni jezik ili kombinaciju znakovnog i govornog jezika.

U slučaju teške ili sveobuhvatne gluvoće, biće veoma teško da dijete nauči da govori. Proces učenja obično traje mnogo godina i ne uspijeva uvijek. Imajte na umu da je najvažnija stvar za razvoj Vašeg djeteta i za Vaš odnos s djetetom – da možete da komunicirate.

Mnogi roditelji odlučuju da nauče svoje dijete i da govori i da koristi znake (čak i kad je u stanju da nauči da govori). Ukoliko i sami tako odlučite, to znači da ćete i Vi i ostali članovi porodice morati da naučite znakovni jezik.

Više informacija i podršku za učenje znakovnog jezika možete dobiti od zdravstvenih radnika koji brinu o Vama i Vašem djetetu.

Slušni aparati za gluvu djecu i djecu s oštećenjem sluha

Postoje uređaji koji mogu pomoći Vašem djetetu da čuje. A kad je dijete u stanju da čuje govorni jezik, može početi da uči da ga koristi.

Koji je odgovarajući tip uređaja za Vaše dijete zavisi od toga koju vrstu oštećenja sluha ima i koliko je oštećenje ozbiljno. Ovi uređaji, poznati pod nazivom aparati za pojačavanje zvuka ili pomoćna sredstva / sistemi za slušanje, uključuju:

  • kanalne slušne aparate;
  • implantate za koštanu provodljivost zvuka;
  • kohlearne implantate – aparat koji se ugrađuje operacijom, za osobe s teškim senzoneuralnim oštećenjem sluha;
  • sisteme personalne frekvencijske modulacije (FM).

Vaše dijete može da koristi jedan od ovih aparata ili pak kombinaciju aparata. Takođe, postoji mogućnost korišćenja aparata u kombinaciji s učenjem govora i znakovnog jezika.

Većina djece s oštećenjem sluha koristi slušne aparate na oba uha.

Rana intervencija za gluvu djecu i djecu s oštećenjem sluha

Što prije ustanovite oštećenje sluha kod djeteta, prije ćete moći da intervenišete i da mu omogućite da komunicira. To takođe znači da ćete Vi i Vaša porodica moći blagovremeno da dobijete savjet i podršku i tako obezbijedite svom djetetu najbolji početak u životu.

Tim za podršku Vama i Vašem djetetu može uključivati audiologe, logopede i nastavnike specijalnog obrazovanja. Možete im se obratiti za bilo kakav savjet i podršku.

Nemojte se plašiti da možda ne postavljate previše pitanja.

Možete puno pomoći svom djetetu ako se s njim igrate, povezujete i komunicirate na načine koji podstiču njegov sluh i razvoj. Djeca najviše uče od osoba koje se brinu o njima i s kojima provode najveći dio vremena.

Vodite računa o sebi i svojoj porodici

Briga o djetetu može lako zaokupiti svu Vašu pažnju, ali važno je brinuti i o sopstvenom blagostanju. Ako ste Vi fizički i psihički dobro, bolje ćete se brinuti i o svom djetetu.

Razgovor s drugim roditeljima može biti odličan način da dobijete podršku. Povežite se s roditeljima koji su u sličnoj situaciji tako što ćete se pridružiti grupama podrške – neke od njih su aktivne i onlajn.

Ako imate drugu djecu, postarajte se da ih uvjerite da su Vam ona podjednako važna – da osjete da Vam je stalo do njih i kroz šta oni prolaze. Razgovarajte s njima, provodite vrijeme zajedno i imajte na umu da je važno pronaći pravu podršku i za njih.