Izbirljivost u jelu

Djeca i izbirljivost u jelu

Sasvim je uobičajeno da djeca budu izbirljiva u jelu – da ne vole ukus, oblik, boju ili teksturu određene hrane.

Takođe je uobičajeno da se djeci jednog dana nešto sviđa, a već sljedećeg ne, da odbijaju novu hranu i da jednog dana jedu manje, a drugog više.

Sve se to događa zato što je izbirljivost u jelu sastavni dio razvoja djeteta. To je način na koji djeca istražuju svoje okruženje i potvrđuju svoju samostalnost. Osim toga, apetit djeteta varira, povećava se i smanjuje u zavisnosti od dinamike rasta i fizičke aktivnosti djeteta.

Dobra vijest je da probirljivci uglavnom postaju manje izbirljivi kako odrastaju. Koliko god Vam je to danas teško da zamislite, jednoga dana će Vaše dijete vjerovatno jesti čitav niz različitih namirnica – i uživati ​​u njima!

Kako se nositi s izbirljivošću: učinite obroke prijatnim iskustvom

Koliko će Vaše dijete biti spremno da proba hranu, zavisiće dijelom i od okruženja u kome jede. Prijatni obroci bez stresa mogu biti od pomoći.

Evo nekoliko savjeta:

• Učinite porodične obroke redovnim i lijepim prilikama u kojima se okupljate, radujete i družite. Pokušajte da ne brinete o prosutom piću ili hrani koja je pala na pod.
• Počnite od malih stvari. Na primjer, zamolite svoje dijete da lizne komadić nove hrane, a zatim pokušajte da ga navedete da proba jedan zalogaj. Uvijek pohvalite dijete za ove male pokušaje.
• Nemojte prisiljavati svoje dijete da proba hranu. Biće mnogo drugih prilika, a pritisak će samo izazvati veći otpor. 
• Ako je Vaše dijete naročito izbirljivo, pokušajte da to u najvećoj mogućoj mjeri ignorišete. Prevelika pažnja ponekad podstakne djecu da nastave da se ponašaju na isti način.
• Učinite zdravu hranu zabavnom. Možete, na primjer, napraviti sendviče neobičnih oblika, uključiti dijete u pripremanje salate ili mućenje jaja za omlet i sl.
• Isključite TV, tako ćete tokom obroka više razgovarati jedni s drugima.
• Vrijeme za obrok ograničite na oko 20 minuta – što god traje predugo, nije zabavno. Ako do tada Vaše dijete ne pojede svoju porciju, odnesite je i nemojte djetetu nuditi više hrane do sljedećeg planiranog obroka ili užine.

Maloj djeci ponekad nedostaje smirenosti i usredsređenosti da bi sjedjeli za stolom i objedovali s porodicom. Ako je to slučaj i s Vašim djetetom, pokušajte s uvođenjem mirnog vremena i tihe aktivnosti prije jela kako bi se dijete do obroka smirilo. Čak i ritual pranja ruku može biti od pomoći.

Tokom svakog porodičnog obroka, nudite djetetu raznovrsnu hranu, nastojte da budu zastupljene namirnice iz svih pet grupa zdrave hrane. Važno je da se i Vi hranite raznovrsno, da svojim primjerom pokažete djetetu da ste voljni da probate nove namirnice i da uživate u njima. Zdrava hrana i prijatna atmosfera u toku porodičnih obroka glavni su preduslovi da Vaše dijete razvije pozitivan stav prema zdravoj ishrani. 

Davanje mogućnosti izbora 

Može biti dobra ideja da podržite potrebu Vašeg djeteta za samostalnošću kad je u pitanju hrana. Ponudite djetetu različite opcije zdrave hrane i pustite ga da samo odluči koliko će pojesti.

Takođe, dozvolite djetetu da bira od niza ponuđenih zdravih namirnica. Ograničite ipak mogućnost izbora na 2–3  stvari, kako ne biste previše zbunili i opteretili dijete. Na primjer, bolje je da ga pitate: „Želiš li grožđe ili štapiće šargarepe?“, nego da mu kažete da izabere ono što želi iz frižidera.

Još jedan koristan savjet: uključite svoje dijete u pripremu porodičnih obroka. Postoji niz aktivnosti u kojima Vaše dijete može pomoći, na primjer:

• biranje recepata;
• vađenje hrane iz frižidera;
• pranje voća i povrća;
• pripremanje, miješanje salate;
• sađenje i branje začinskog bilja kod kuće.

Vaše dijete će biti ponosno na svoj doprinos, a iskustvo pokazuje da djeca rado probaju hranu u čijoj su pripremi učestvovala.

Pripremite se na to da će Vaše dijete ponekad odbijati hranu samo zato što zna da će tako izazvati Vašu reakciju. Ako djeca odbijaju da jedu hranu, to ne mora značiti da je ne vole – uostalom, možda je još nisu ni probala. Možda samo žele da pokažu samostalnost i pokušavaju da saznaju kako ćete Vi reagovati na njihov „stav“. Kad prepoznate takvo ponašanje, pokušajte da ostanete smireni.

Uvođenje nove hrane 

Ako je Vaše dijete izbirljivo u jelu i ne voli da isprobava novu hranu, evo nekoliko savjeta koji bi mogli biti od pomoći:

• Nastavite da nudite djetetu novu hranu, servirajte mu je u okviru različitih obroka, u različito vrijeme. Pa iako će možda morati da vidi tu hranu na tanjiru 10–15 puta prije nego što je proba, na kraju će je probati – i vjerovatno će mu se svidjeti!
• Servirajte malu količinu nove hrane zajedno s nekom poznatom hranom, koju Vaše dijete voli – na primjer, stavite na tanjir komadić brokolija uz pire krompir. Ohrabrite dijete da dodirne, pomiriše ili lizne novu hranu.
• Učinite hranu privlačnom. Ponudite svom djetetu niz različitih boja, oblika i veličina i pustite ga da bira šta će iz tanjira pojesti.
• Poslužite svom djetetu isto ono što jedu i ostali članovi porodice, ali u odgovarajućim količinama. Ako ne bude htjelo da jede, recite nešto poput: „Samo probaj, ukusno je.“ Ako ni tada ne želi da jede, reagujte smireno, na primjer: „U redu, probaćemo drugi put, kad ogladniš.“
• Nudite djetetu različite namirnice iz svake od pet grupa zdrave hrane. Na primjer, ako Vaše dijete ne voli sir, možda voli ​jogurt.
• Kad planirate da u obrok uključite novu hranu, ne dozvolite da se dijete prije toga zasiti napicima ili brzom hranom, grickalicama i slatkišima. Veća je vjerovatnoća da će probati novu hranu ako je gladno i nema mogućnost da pojede nešto drugo.
• Ako imate mogućnosti, dobro je da Vaše dijete dijeli obroke ili užinu s drugom djecom. U takvim prilikama djeca su obično spremnija da probaju hranu, jer vide da je druga djeca jedu. 

Želite da vidite kako brokoli nestaje iz tanjira? Dodajte malo mašte - zabavni obroci mogu navesti djecu da se hrane zdravo!

Kažnjavanje i podmićivanje izbirljivih

Kažnjavanje djeteta zato što odbija da proba novu hranu može tu hranu pretvoriti u nešto što je za njega negativno. Ako Vaše dijete odbija da jede, mirno odnesite hranu i ponudite mu je drugi put.

Ideja da se djetetu ponudi poslastica ukoliko nešto pojede zvuči obećavajuće. Na primjer: „Ako pojedeš šargarepu, možeš i čokoladu.“ Ipak, takav pristup može dovesti do toga da Vaše dijete bude više zainteresovano za poslastice nego za zdravu hranu. Uz to, time djetetu šaljete poruku da zdrava hrana nije nešto što je samo po sebi privlačno, već nešto što je skopčano s naporom, oko čega se treba pomučiti.

Par činjenica o djeci i izbirljivostu u jelu

Ove činjenice mogu Vam pomoći da shvatite zašto su djeca ponekad izbirljiva kad je riječ o hrani:

• Apetit djeteta je nestabilan i u velikoj mjeri određen ciklusima rasta. Čak i bebe imaju promjenljiv apetit. Od prve do šeste godine života, uobičajeno je da djeca jednog dana bude veoma gladna, a drugog jako izbirljiva.
• Kad je riječ o ukusima hrane, djeca imaju drugačije sklonosti nego odrasli.
• Život je za djecu ponekad isuviše uzbudljiv i dešava se da su previše zauzeta istraživanjem svijeta oko sebe da bi provodila vrijeme za stolom i jela.
• Djeca uče tako što ispituju granice prihvatljivog ponašanja. Nekad im je veoma važno da pokažu „čvrst stav“ kad je u pitanju donošenje odluka o hrani (da jedu ili da ne jedu, i šta će da jedu). Sve je to normalan dio njihovog društvenog, intelektualnog i emocionalnog razvoja.

Ako je Vaše dijete zdravo i ima dovoljno energije za igru, učenje i istraživanje, onda vjerovatno ne treba da brinete da li jede dovoljno. Međutim, ako jede vrlo mali broj namirnica ili ako u dužem periodu odbija da jede sve namirnice iz određene grupe zdrave hrane, posjetite izabranog ljekara ili dijetetičara.