Jod: šta treba da znate

Jod je mikroelement od posebnog značaja za adekvatan rast i razvoj. Naročito je važan za bebe i djecu, ali je potreban i odraslima. Da biste znali da li ga Vi i Vaša porodica dobijate u dovoljnoj mjeri, provjerite način na koji se hranite.

Šta je jod?

Jod je esencijalni nutrijent za normalno funkcionisanje ljudskog tijela. Naš organizam ga ne može sam proizvesti, već ga moramo unijeti hranom, ali nam je za dobro zdravlje dovoljna samo mala količina ovog elementa. 

Jod se prirodno nalazi u moru i u nekim zemljištima. Zbog toga ga ima u svakoj morskoj hrani i proizvodima iz mora, uključujući ribu, škampe, gambore, kozice i morske alge, u nekim biljkama koje se uzgajaju na zemljištu bogatom jodom, kao i u proizvodima životinja koje su pasle na zemljištu bogatom jodom.

Jod se dodaje nekim namirnicama, poput soli i hljeba koji se može naći u prodaji.

Zašto nam je jod potreban?

Našoj štitastoj žlijezdi potreban je jod kako bi proizvodila hormone koji kontrolišu metabolizam, rast i razvoj.

Ako djeca i odrasli ne unose dovoljno joda kroz hranu, može doći do nedostatka joda, što onda često dovodi do povećanja štitaste žlijezde. Uvećana štitasta žlijezda ili struma može da:

  • utiče na proizvodnju hormona;
  • izaziva poteškoće pri gutanju i disanju;
  • dovede do hipotireoze, stanja smanjene funkcije štitaste žlijezde, što može izazvati različite probleme, kao što su debljanje, suva koža, gubitak kose, umor, netolerancija na hladnoću, promjene u raspoloženju, depresija;
  • dovede do usporavanja rasta kod djece, intelektualnog oštećenja i nižih nivoa inteligencije mjerenih IQ skalom.

Jod, trudnoća i dojenje 

Tokom trudnoće, štitasta žlijezda žene mora dodatno da radi – hormoni koje ona proizvodi pomažu u rastu mozga i nervnog sistema bebe dok je još u materici.

Pošto štitasta žlijezda trudnice radi više, potrebne su joj dodatne količine joda kako ne bi došlo do njegovog nedostatka.

Ozbiljan nedostatak joda kod trudnice može dovesti do pobačaja, mrtvorođenja ili do intelektualnih poteškoća kod bebe.

Nakon rođenja, dojene bebe zavise od majčinog mlijeka kao izvora joda, koji održava njihov mozak i nervni sistem u razvoju. To znači da nedostatak joda kod dojilja takođe može biti rizik za bebe.

Ako ste trudni, pokušavate da zatrudnite ili dojite, preporučuje se da uzimate suplement joda od 150 mikrograma (mg) dnevno. Ako već imate problema sa štitastom žlijezdom, prije uzimanja suplementa konsultujte se sa svojim ljekarom.

Izvori joda

Uključivanje određenih namirnica na nedjeljnom nivou u porodičnu ishranu doprinijeće da Vaša djeca i vi dobijate dovoljno joda:

  • Upakovani hljeb. Imajte na umu da organski hljeb, hljeb bez soli, neupakovani hljeb i mješavine za pravljenje hljeba kod kuće možda ne sadrže jod, pa uvijek provjerite etiketu ili pitajte prodavca/prodavačicu.
  • Morski plodovi. Stručnjaci preporučuju 2–3 obroka morskih plodova nedjeljno. Ako ste trudni, budite pažljivi pri izboru ribe. Neke ribe, poput sabljarke ili linga, imaju veći nivo žive od drugih. Losos i morske alge su najbolji izvori joda.
  • Jaja, povrće, meso i mliječni proizvodi. Imajte na umu da količina joda u ovim namirnicama veoma varira.

Vegani će možda morati da razmotre uzimanje suplemenata joda ili da u svoju ishranu uključe namirnice bogate jodom, poput morskih algi i obogaćenog sojinog mlijeka.

Jodirana so je bogat izvor joda, a ona se nalazi u gotovo svim vrstama upakovanog hljeba koji su u prodaji. Hljeb obogaćen jodiranom solju može obezbijediti dovoljno joda za većinu ljudi, bez potrebe za dodatnim unosom jodirane soli. Previše soli nije dobro za Vaše zdravlje, pa je najbolje da jod dobijete iz drugih izvora.

Koliko nam je joda potrebno?

Prema preporukama SZO i UNICEF-a, koje su ugrađene i u nacionalne preporuke o unosu joda, dnevne potrebe za jodom zavise od uzrasta:

  • Trudnice i dojilje: 250 µg
  • Bebe uzrasta 7–12 mjeseci: 70 µg
  • Djeca uzrasta 1–6 godina: 90 µg
  • Školska djeca uzrasta 6–12 godina: 120 µg
  • Djeca starija od 12 godina, adolescenti i odrasli: 150 µg 

 

Zašto neki ljudi ne unose dovoljno joda?

Neka djeca ne dobijaju dovoljno joda. To može biti zato što žive u područjima s niskim nivoom joda u zemljištu, što znači da ni u povrću koje se uzgaja u tim oblastima nema mnogo joda.

Danas mnoge porodice isključuju so iz svoje ishrane, pa dolazi do nedovoljnog unosa joda. Čak i kad se so dodaje obrocima, ona je često u obliku obične ili morske soli, a ne jodirane kuhinjske soli.

Previše joda

Prekomjerni unos joda je moguć, ali unijeti količinu joda koja bi predstavljala zdravstveni rizik zapravo je prilično teško. Na primjer, Vaše dijete bi trebalo da pojede kilogram sira ili 25 cijelih kuvanih jaja, ili pak da popije pet čaša mlijeka odjednom, da bi unijelo previše joda.

Neki ljudi su osjetljiviji na prekomjerni unos joda, što može izazvati probleme sa štitastom žlijezdom. Takođe, neki ljekovi i suplementi mogu da sadrže visoke doze joda.

Ako ste zabrinuti ili se pitate da li Vaše dijete dobija dovoljno joda, porazgovarajte sa zdravstvenim radnikom, izabranim ljekarom ili nutricionistom.