Šta su febrilne konvulzije?

Febrilne konvulzije, poznatije kao dječji fras, jedan su od najčešćih neuroloških poremećaja u ranom djetinjstvu, a izazvane su visokom tjelesnom temperaturom. Ove konvulzije predstavljaju reakciju nezrelog dječjeg mozga na skok temperature ili groznicu (temperatura viša od 38 °C) – nagli porast tjelesne temperature dovodi do abnormalnog električnog pražnjenja u mozgu djeteta.

Febrilne konvulzije obično se javljaju kod djece između šest mjeseci i šest godina starosti. Konvulzije koje se dešavaju izvan ovog starosnog raspona treba dalje istražiti kako bi se utvrdilo da li postoje drugi uzroci, kao što je neka infekcija ili epilepsija.

Iako febrilne konvulzije nekad djeluju zastrašujuće, treba znati da se djeca najčešće potpuno oporave od ovih napada. U najvećem broju slučajeva, febrilne konvulzije ne uzrokuju nikakve dugotrajne probleme, niti dovode do oštećenja mozga.

Simptomi febrilnih konvulzija

Simptomi febrilnih konvulzija obično uključuju:

• ukočenost tijela i/ili nagle pokrete, trzaje;
• gubitak svijesti (zamračenje);
• ukočen pogled – nekad dijete prvo prevrne očima i onda fiksira pogled (tzv. pogled zalazećeg sunca);  
• plitko ili izmijenjeno disanje;
• dubok san oko sat vremena nakon napada.

Febrilne konvulzije obično ne traju duže od nekoliko minuta, a gotovo uvijek prestanu same od sebe i prije nego što roditelji stignu da potraže medicinsku pomoć.

Mislite da Vaše dijete ima febrilne konvulzije: šta treba da preduzmete?

• Ostanite mirni i uklonite sve potencijalno opasne predmete iz okoline kako se dijete ne bi povrijedilo.
• Posmatrajte pažljivo šta se dešava, jer je važno da to kasnije što tačnije opišete ljekaru. Poželjno je da napravite video-snimak napada.
• Izmjerite trajanje konvulzija.
• Kad konvulzije prestanu, stavite dijete na meku podlogu, neka leži na boku dok se oporavlja kako bi mu disajni putevi bili otvoreni. Ostanite uz dijete, pružite mu utjehu i osjećaj sigurnosti.
• Pratite disanje svog djeteta. Ako prestane da diše, odmah pozovite hitnu medicinsku pomoć (124) i bez odlaganja započnite reanimaciju (za bebe ili djecu, u zavisnosti od uzrasta Vašeg djeteta). Tekstovi o reanimaciji dostupni su na našem portalu. Ako febrilne konvulzije traju duže od pet minuta, pozovite hitnu medicinsku pomoć.

Da li dijete treba odvesti ljekaru zbog febrilnih konvulzija?

Da. Ako dijete ima febrilne konvulzije, potrebno je konsultovati se s ljekarom. Posebno je važno da to učinite u sljedećim situacijama:

• ako se radi o prvoj febrilnoj konvulziji Vašeg djeteta; 
• ako niste sigurni da li je neurološki problem koji ste primijetili kod djeteta febrilna konvulzija ili nešto drugo;
• ako Vaše dijete često ima febrilne konvulzije.

U najvećem broju slučajeva, nije potrebno da dijete ostaje u bolnici nakon febrilnih konvulzija, osim ako je mlađe od godine dana ili ako je ljekar zabrinut zbog stanja koje je izazvalo groznicu – na primjer, upale pluća ili meningitisa.

Testovi nakon febrilnih konvulzija

Djetetu koje je imalo febrilne konvulzije vjerovatno neće biti potrebni nikakvi dijagnostički testovi.

Ponekad ljekar traži da se uradi rutinska analiza krvi ili urina, a možda i rendgenski (RTG) snimak grudnog koša, kako bi se utvrdilo koje je stanje uzrokovalo groznicu.

U slučaju ponovljenih febrilnih konvulzija, ljekar može zatražiti da se uradi elektroencefalografija (EEG) – snimanje električne aktivnosti mozga (to se vjerovatno neće dogoditi nakon samo jedne epizode febrilnih konvulzija).

Prevencija febrilnih konvulzija

Ne postoji siguran način da spriječite pojavu febrilnih konvulzija kod Vašeg djeteta.

Možete skidati djetetu temperaturu i olakšati mu termoregulaciju korišćenjem paracetamola ili ibuprofena, razodijevanjem i rashlađivanjem. Ponekad su febrilne konvulzije prvi znak groznice.

Korišćenje antikonvulzivnih ljekova radi sprečavanja budućih napada uglavnom se ne preporučuje.

Više o febrilnim konvulzijama 

Djeca najčešće iskuse samo jednu epizodu febrilnih konvulzija. Ipak, oko 30–35% djece koja su imala febrilne konvulzije doživi ponovni napad.  

Febrilne konvulzije pogađaju otprilike 3% djece. Obično se javljaju u porodicama s istorijom ovog neurološkog poremećaja i češće pogađaju dječake nego djevojčice.

Febrilne konvulzije ne treba poistovjećivati s epilepsijom. Za razliku od febrilnih konvulzija, epilepsija je situacija u kojoj se napadi ponavljaju ili je kod djeteta evidentiran rizik od ponovljenih i nepredvidivih napada. Najveći broj zdrave djece koja su imala groznicu praćenu febrilnim konvulzijama kasnije ne razvije epilepsiju. Rizik da će dijete razviti epilepsiju nakon jednog febrilnog napada samo je neznatno veći nego kod djeteta koje nikad nije imalo febrilni napad.