Infektivni eritem ili „bolest šamara“

Infektivni eritem, poznat i kao „bolest šamara“, virusna je infekcija koja pogađa djecu, a počinje temperaturom, glavoboljom i curenjem iz nosa, da bi se nakon toga pojavio osip na obrazima karakterističnog oblika, kao da je dijete dobilo šamar. Bolest izaziva parvovirus B19 i u načelu nije ozbiljna za većinu djece, mada može biti opasna za nerođene bebe ukoliko dođe do infekcije majke u trudnoći. Nema potrebe za izolacijom, oboljelo dijete može slobodno da ide u školu, vrtić, predškolsku ustanovu.

O „bolesti šamara“ 

Infektivni eritem, poznat i pod nazivom „bolest šamara“, blaga je virusna infekcija djece uzrokovana parvovirusom B19. Ovaj virus se prenosi direktnim kontaktom s inficiranim djetetom ili indirektno, putem kapljica koje nastaju kad zaražena osoba kija ili kašlje.

Epidemije se uglavnom dešavaju u rano proljeće i najčešće pogađaju djecu uzrasta 5–15 godina.

Ovo oboljenje se naziva i „peta bolest“, jer je u prvobitnoj klasifikaciji kožnih zaraznih bolesti djece, koja je danas izgubila na značaju, navođena kao peta po redu.  

Simptomi „bolesti šamara“ 

Prvi simptomi bolesti obično se javljaju dvije sedmice nakon što se dijete inficira parvovirusom B19.

Bolest počinje povišenom tjelesnom temperaturom, glavoboljom i curenjem iz nosa. Kad ovi simptomi počnu polako da popuštaju, na licu se pojavljuje karakterističan crveni osip, kao da je dijete dobilo šamar po obrazu. Osip se potom širi na grudi, stomak, leđa, ruke i noge, ali ne zahvata dlanove i tabane. Nije bolan niti praćen svrabom.

U početku osip izgleda mrljasto, a potom se središte mrlja gubi i koža počinje da poprima mrežast izgled, poput čipke.

Kad se osip pojavi, dijete obično više nije zarazno.

Osip najčešće traje 1–3 sedmice. Pregrijavanje djeteta, fizička aktivnost ili izlaganje sunčevoj svjetlosti mogu pogoršati osip. 

Drugi simptomi „bolesti šamara“ mogu uključivati crvenilo očiju, otečene žlijezde, gušobolju i dijareju.

Kod starije djece nekad dođe do oticanja zglobova ili se žale na bol u tom predjelu.

Neka djeca su izložena većem riziku od razvoja komplikacija. Obično se radi o djeci koja imaju:

  • probleme s crvenim krvnim zrncima poput teških anemija,
  • oslabljen imunološki sistem, bilo zbog osnovne bolesti ili zbog neke terapije koju primaju.

Parvovirus je najzarazniji dvije sedmice prije pojave prvih simptoma, pa dijete obično nije zarazno kad se osip pojavi. 

Da li dijete treba odvesti kod ljekara?

Dijete bi trebalo odvesti na pregled u sljedećim slučajevima:

  • ako dijete dobije osip i roditelji nisu sigurni šta ga je prouzrokovalo, posebno ako osip ne nestaje nakon pritiska na kožu;
  • ako ima groznicu koja se ne povlači ni nakon 48 sati;
  • ako ima bolne ili otečene zglobove;
  • ako dijete dobije osip, a pritom ima probleme s crvenim krvnim zrncima ili oslabljen imunološki sistem;
  • ako su roditelji zabrinuti.

Parvovirus može biti opasan za nerođenu bebu. Ako u toku trudnoće dobijete infekciju ili dođete u kontakt s nekim ko je zaražen parvovirusom, odmah se obratite svom ljekaru radi analize krvi i praćenja trudnoće. 

Liječenje „bolesti šamara“ 

S obzirom na to da je ova bolest uzrokovana virusom, antibiotici neće biti ni od kakve pomoći.

Sve što možete preduzeti, a najčešće i sve što je Vašem djetetu potrebno, jeste da mu omogućite odmor kod kuće. 

Prevencija 

Ne postoji vakcina protiv „bolesti šamara“.

Dobra svakodnevna higijena i pažljivo pranje ruku, naročito u ustanovama za brigu o djeci, predškolskim ustanovama i/ili školama, pomaže u sprečavanju širenja bolesti – ništa drugo ne možete učiniti da zaustavite njeno širenje.

Nema potrebe za izolacijom, oboljelo dijete može slobodno da ide u školu, vrtić, predškolsku ustanovu.