Savjeti za odrasle koji se brinu o djeci u uslovima rata i prisilnog raseljavanja (1. dio)

Rat je razlog masovnih preseljavanja ljudi koji žive u zoni opasnosti na druga mjesta. Ponekad se dešava da dijete mora da bude odvojeno od roditelja i da ostane s rođacima ili nekim drugim bliskim ljudima. Takođe se dešava da je roditelj prinuđen da se sâm stara o djetetu/djeci u uslovima koji su za njega/nju novi, što može produbiti stres i anksioznost. U daljem tekstu naći ćete savjete koji Vam mogu pomoći da se nosite s novom situacijom, zaštitite i podržite dijete i sačuvate svoj mir
Body

Šta se dešava s odraslima?

Svaka osoba drugačije doživljava promjenu uobičajenih životnih okolnosti, svaka drugačije reaguje na stres i loše vijesti koje prenose mediji.

Odrasli, baš kao i djeca, mogu postati razdražljiviji nego obično, a raspoloženje im se nerijetko dramatično mijenja. Mogu se osjećati izrazito anksiozno, nervozno ili depresivno.

Brojna stresna iskustva se mogu pojavljivati u obliku živih uspomena koje se ponavljaju. Takva sjećanja znaju da izazovu i fizičke reakcije, kao što je ubrzani rad srca ili pojačano znojenje.

Ponekad dolazi do teškoća u koncentraciji i donošenju odluka, a konfuzija u glavi raste. Obrasci spavanja i ishrane takođe mogu biti poremećeni.

Sva ta opterećenja i promjene koje odrasli doživljavaju mogu da se odraze i na njihov odnos s djetetom ili djecom o kojoj se staraju. Treba znati da je u takvim okolnostima normalno brinuti i osjećati anksioznost.

Kako pomoći sebi?

Čim obnovite sopstvene resurse, biće Vam lakše da se brinete o djeci i drugim ljudima oko sebe kojima je to potrebno. Isprobajte ove korake:

  1. Recite sebi da su ovo teška vremena, ali da možete prevazići poteškoće. Tokom života ste se suočavali s mnogim izazovima i prevazilazili ih.
  2. Dozvolite sebi i svojoj djeci da oplakujete sve gubitke koje ste pretrpjeli.
  3. Pokušajte da zadržite nadu i pozitivnu perspektivu. Tako ćete i svojoj djeci uliti nadu u budućnost.
  4. Prepoznajte da ste jedinstvena osoba. Primijenite svoje vještine i sposobnosti da se nosite s različitim situacijama koje su za Vas nove.
  5. Budite strpljivi prema sebi i promjenama u sopstvenim osjećanjima.
  6. Podržavajte jedni druge, tražite pomoć od prijatelja, rođaka, zajednice, a ako to nije dovoljno, i od stručnih službi.
  7. Vodite računa o sebi, pokušajte da se odmorite kad god je to moguće.
  8. Nastojte da obavljate svoje uobičajene aktivnosti, vratite se na posao ili se pridružite aktivnostima drugih.
  9. Koliko god je moguće, trudite se da ponovo uspostavite uobičajenu rutinu dana, na primjer, da idete u krevet na vrijeme.
  10. Nastavite da praktikujete vjerske običaje, ako želite.