Uvođenje nemliječne hrane u ishranu djeteta

Oko šestog mjeseca života, Vašem odojčetu će za zdrav rast i razvoj biti potrebna i druga hrana osim Vašeg mlijeka. Period uvođenja nemliječne hrane ujedno je i period brzog rasta i razvoja djeteta. Važno je da dijete dobija hranu koja je preporučena za njegov uzrast, odgovarajuće konzistencije i količine i na način primjeren uzrastu i sposobnostima djeteta.

Nemliječna hrana je čvrsta ili polučvrsta hrana koja se daje odojčetu kao dodatak majčinom mlijeku kad ono nije više dovoljno da zadovolji nutritivne potrebe djeteta (ili uz mliječnu formulu, za djecu koja doje uz dohranu ili su na vještačkoj ishrani).

Uvođenje čvrste hrane pomaže Vašoj bebi da nauči da jede, pruža joj iskustva novih ukusa i teksture hrane. Pomaže razvoju bebinih zuba, vilice, ali i vještina koje će joj kasnije biti potrebne za razvoj govora.

Ovo je prelazni period od ishrane mlijekom do ishrane za porodičnim stolom, za šta je odojče uglavnom spremno kad napuni godinu dana.

Uvođenje nemliječne hrane ima neposredan uticaj na rast i razvoj tokom prve godine života, a sve je više naučnih dokaza o dugoročnom uticaju na zdravlje tokom cijelog života. Zdrava ishrana podržava djetetov rast, doprinosi razvoju mozga, osnažuje potencijal za učenje i poboljšava produktivnost u odraslom dobu.  

Ako dijete na vrijeme ne usvoji zdrave navike u ishrani i ne prihvati različite vrste namirnica, veća je vjerovatnoća da će kasnije jesti samo određenu vrstu hrane, što se može negativno odraziti na zdravlje (nedovoljno povrća – deficit vitamina, oligoelemenata, antioksidanasa; tzv. prazne kalorije – rizik od gojaznosti i hroničnih bolesti, kao što su bolesti srca i krvnih sudova, povišen pritisak, dijabetes).

Kad se uvodi nemliječna hrana?

Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije i UNICEF-a, odojče koje je na prirodnoj ishrani treba da počne da uzima nemliječnu hranu u uzrastu od oko šest mjeseci. Dok dijete ne navrši šest mjeseci, isključivo dojenje najbolji je način ishrane. Uvođenje nemliječne hrane prije 17. nedjelje povećava rizik od gojaznosti i od alergija.

Odojče koje je na ishrani mliječnom formulom uz dojenje treba da počne s nemliječnom hranom nešto ranije – oko petog mjeseca života (ne prije 17. i ne poslije 24. nedjelje). Od petog mjeseca funkcije organa za varenje i izlučivanje dovoljno su zrele, kao i motorne funkcije koje omogućavaju hranjenje djeteta polučvrstom i čvrstom hranom.

Kako ćete znati da je Vaše dijete spremno za uvođenje nemliječne hrane?

Djeca rastu i sazrijevaju različitom brzinom. Znaci po kojima možete vidjeti da je dijete spremno za uvođenje nemliječne hrane obično se jasno ispoljavaju u uzrastu od oko šest mjeseci.

Pratite da li Vaša beba može da:

  • sjedi stabilno bez pridržavanja, nagne se naprijed i vrati se u stabilan položaj, da li su joj mišići ramena i vrata dovoljno jaki da drže glavu;
  • kontroliše pokrete rukom, na primjer, da namjerno podigne mali predmet i stavi ga u usta;
  • ne izbacuje hranu jezikom iz usta, nego je sposobna da je proguta;
  • kontroliše gutanje pljuvačke.

Znaci ili signali koji NISU dobri indikatori spremnosti, jer mogu da znače i nešto drugo:

  • beba se češće budi noću ili je uznemirena;
  • lako joj je odvući pažnju dok doji;
  • rast zuba, balavljenje ili žvakanje pesnica;
  • pokazuje interesovanje dok drugi jedu, igra se hranom (ne guta je);
  • prihvata hranu ukoliko joj je neko stavi u usta.

Može se desiti da pogrešno protumačite ovakvo ponašanje djeteta kao spremnost za uvođenje čvrste hrane. Roditelji ponekad jednostavno žele neku novu aktivnost s djetetom, nestrpljivi su da vide novu fazu u razvoju svoje bebe.

Kad dijete uči da jede, nije mu potrebna samo hrana, već i osmijesi i strpljenje. Umjesto da se fokusirate isključivo na količinu pojedene hrane, razmišljajte o hranjenju i kao o vremenu koje provodite u interakciji sa svojom bebom.

Uključite bebu u porodične obroke, ponudite joj hranu koju jedu ostali članovi porodice i dajte joj priliku da vidi druge kako koriste vještine za stolom.