Alergije na hranu kod djece i tinejdžera

Simptomi blage ili umjerene alergijske reakcije na hranu mogu uključivati osip po koži, otok kapaka, osjećaj trnjenja u ustima, bol u želucu, povraćanje i dijareju. Simptomi teške alergijske reakcije na hranu, koja nerijetko može biti po tipu anafilakse, pored nabrojanih simptoma uključuju stezanje u grlu, otežano disanje, pad krvnog pritiska i nesvjesticu. Radi pravilne procjene alergija na hranu uvijek je bitno pravovremeno (na prvu sumnju) posjetiti izabranog ljekara djeteta. Kod pojave težih simptoma pomoć treba potražiti bez odlaganja. Djeca svakako moraju izbjegavati hranu na koju su alergična. Ako su u opasnosti od anafilakse, možda će biti potrebno da sa sobom nose i određene brzodjelujuće ljekove ako ih propiše ljekar.

O alergijama na hranu

Kada je osoba alergična na hranu, njen imunološki sistem reaguje na određene alergene iz hrane čim kada hrana dospije u organizam. Imuni sistem reaguje oslobađanjem supstance koja se zove histamin ali i nekih drugih hemijskih supstanci koje dospjevaju u tkiva. Djelovanje ovih supstanci dovodi do nastanka simptoma alergijske reakcije.

Čak i male količine hrane na koju je osoba alergična mogu izazvati alergijsku reakciju. Neke reakcije mogu se javiti odmah, a druge nekoliko sati kasnije.

Alergijske reakcije na hranu su česte ali, na svu sreću, većina reakcija nije teška i smrtni slučajevi su rijetki.

 

Alergije na hranu kod kojih dolazi do trenutne reakcije – simptomi

Simptomi alergije na hranu pojavljuju se odmah, u roku od nekoliko minuta. Ponekad se simptomi mogu pojaviti 1–2 sata nakon što je dijete pojelo hranu.

.

Blagi do umjereni simptomi alergija na hranu kod kojih dolazi do trenutne reakcije

Najčešći blagi simptomi su:

  • otečene usne, lice ili oči;
  • reakcije na koži kao što su crvenilo, koprivnjača ili ekcem;
  • peckanje ili svrab u ustima;
  • povraćanje, bol u stomaku ili dijareja;
  • začepljenost nosa.

 

Teška alergijska reakcija

Teška alergijska reakcija naziva se anafilaksa i takođe može biti trenutna reakcija. Simptomi anafilakse uključuju:

  • teškoće s disanjem;
  • oticanje jezika ili stezanje u grlu;
  • „škripanje u plućima“ ili uporan kašalj;
  • poteškoće u govoru ili promuklost glasa;
  • pad krvnog pritiska
  • dužu vrtoglavicu ili nesvjesticu;
  • bljedilo i klonulost (kod male djece).

Anafilaksa je alergijska reakcija opasna po život i nalaže hitnu medicinsku pomoć. Ako Vaše dijete ispolji neke od simptoma anafilaktičke reakcije, prvo ga položite ravno ili ostavite da sjedi. Ne dozvolite mu da stoji ili hoda okolo. Kod djeca koja imaju utvrđene alergije na hranu ljekari mogu propisati auto-injektor adrenalina kao što je EpiPen®, koji dijete uvijek treba da nosi sa sobom. Kada se primete simptomi anafilakse upotrebite EpiPen® ako je dostupan i nakon toga pozovite hitnu pomoć. 

 

Koja hrana najčešće izaziva alergiju?

Najčešći alergeni su:

  • kravlje mlijeko;
  • kokošja jaja;
  • soja;
  • kikiriki;
  • orašasti plodovi poput indijskog oraha, pistaća, oraha, pekan oraha ili lješnika;
  • susam;
  • pšenica;
  • riba;
  • školjke.

Dijagnostikovanje alergija na hranu kod djece

Vaš ljekar Vas može uputiti specijalisti za alergije ili imunologiju na dodatne kontrole i testove.

Testovi na alergije kod kojih dolazi do trenutne reakcije uključuju sljedeće:

  • Alergo test na koži: koža Vašeg djeteta bocka se posebnim uređajem koji liči na čačkalicu i koji sadrži veoma malu količinu (kap) specifičnog alergena. Ako se pojavi reakcija na mjestu gdje je alergen aplikovan, Vaše dijete vjerovatno ima alergiju.
  • Testovi iz krvi: specifična IgE antitijela iz seruma Vašeg djeteta pokazuju da li je dijete osjetljivo na specifične alergene. Ako krv Vašeg djeteta ima visoku količinu antitijela, vjerovatno ima alergiju. Vaše dijete bi trebalo da obavi ovaj test ako iz bilo kog razloga ne može da radi alergo test na koži što će svakako odlučiti ordinirajući ljekar.
  • Kontrolisano uzimanje hrane: ponekad je Vašem djetetu moguće dati alergen u sigurnom, nadgledanom okruženju. Medicinsko osoblje će pratiti da li se javlja alergijska reakcija. Ovaj test nosi rizik od anafilakse, pa treba da ga sprovodi isključivo medicinsko osoblje u okruženju u kojem se anafilaksa može bezbjedno i brzo tretirati.

Liječenje alergija na hranu kod djece

Još uvijek ne postoji lijek za alergije na hranu, ali ih mnoga djeca vremenom prerastu. Osim toga, možete preduzeti neke korake kako biste sebi i Vašem djetetu olakšali život s alergijama na hranu.

Izbjegavajte određenu hranu

Možete uraditi dvije važne stvari kako biste pomogli svom djetetu da izbjegava određenu hranu:

  • Pročitajte sve etikete na pakovanju hrane. Imajte na umu da neke alergene namirnice imaju različite nazive.
  • Budite oprezni kada jedete van kuće. Pitajte koje sastojke sadrži svako jelo.

Najbolje je da izbjegavate hranu koja se služi na švedskim stolovima i grijačima hrane jer postoji velika šansa da se servirana hrana miješa tokom serviranja.

Napravite plan akcije u slučaju potrebe

Ako je Vaše dijete izloženo riziku od anafilakse, može mu biti prepisan auto-injektor adrenalina kao što je EpiPen®. Ovi auto-injektori olakšavaju samoubrizgavanje adrenalina. Vaš ljekar će Vas i Vaše dijete (ako je dovoljno staro) naučiti kako i kada treba da ga koristite. bitno je da znate kako se autoinjektor pravilno koristi i da budete sigurni uprilikom njegove primjene.

Važno je da najbitniji ljudi iz Vašeg okruženja – svi članovi uže i šire porodice, onih koji su uključeni u brigu o djetetu, dadilja, vaspitačica i nastavno osoblje u školi Vašeg djeteta – znaju kako i kada koristiti auto-injektor za adrenalin Vašeg djeteta ako mu je propisan.

Razmislite o nošenju medicinske narukvice

Vaše dijete može nositi medicinsku narukvicu na kojoj su navedene alergije i stanja koje dijete eventualno ima i koja ljudima stavlja do znanja da dijete ima alergiju.

Koliko dugo traju alergije na hranu?

Većina djece preraste alergije na hranu u periodu od 5. do 10. godine života, naročito djeca koja su alergična na mlijeko, jaja, soju ili pšenicu.

S druge strane, vjerovatnije je da će alergije na kikiriki, orašaste plodove, ribu i školjke trajati cijelog života.

 

Kako možete da smanjite rizik od alergija na hranu kod djeteta?

Dojenje

Majčino mlijeko je najbolje, pa se preporučuje da bebu isključivo dojite dok ne bude spremna da počne da jede čvrstu hranu oko šestog mjeseca života. Najbolje je da nastavite s dojenjem dok beba ne napuni najmanje 12 mjeseci.

Razgovarajte s ljekarom ili medicinskom sestrom o korišćenju mliječne formule za odojčad

Nema dokaza da davanje hidrolizovane formule za dojenčad ili djelimično hidrolizovane formule za dojenčad (koja se takođe naziva hipoalergena formula) umjesto standardne formule kravljeg mlijeka spriječava alergije.

Uvesti čvrstu hranu koja je mogući alergen oko šestog mjeseca života

Rano uvođenje čvrste hrane koja bi mogla biti alergen može smanjiti rizik od toga da vaše dijete razvije alergiju na hranu. Sve bebe, uključujući i bebe iz porodica koje imaju istoriju alergija, treba da uzimaju čvrstu hranu koja izaziva alergije od oko šestog mjeseca života. Ove namirnice uključuju tvrdo kuvana jaja, puter od kikirikija, pšenicu (tj. hljeb na bazi pšenice, žitarice i tjesteninu) i proizvode od kravljeg mlijeka.