Celijakija

Kad dijete ima celijakiju, njegovo/njeno tijelo burno reaguje na gluten – protein koji se nalazi u pšenici, raži, ječmu, a ponekad i u ovsu (zobi). Celijakiju kod djeteta možete uspješno kontrolisati tako što ćete namirnice u kojima ima glutena isključiti iz ishrane.
Body

O celijakiji

Celijakija je vrsta autoimune bolesti. Termin autoimuna znači da tijelo greškom stvara antitijela i zapravo napada samo sebe jednom kad neki ‘okidač’ pokrene imunološki odgovor. Kod celijakije, taj okidač je gluten, protein koji se nalazi u pšenici, raži, ječmu, a može ga biti i u ovsu.

Razvoj celijakije najviše utiče na sluzokožu tankog crijeva, koja je prekrivena finim resicama – one, poput malih prstiju, „vire“ iz crijevne sluzokože. Kad dijete ima celijakiju, konzumiranjem hrane s glutenom ove fine resice se oštećuju, što onemogućava pravilnu apsorpciju hranljivih materija u organizmu.

Celijakija pogađa jednu od 70–100 osoba. Ovo stanje se može razviti u bilo kom dobu života. Kod djece, početak bolesti može se desiti već u uzrastu od oko šest mjeseci, kad se u ishranu uvode čvrste supstance koje sadrže gluten.

Uzroci celijakije 

Predispozicija za celijakiju može biti porodična. Nasljeđujući određene gene od jednog ili oba roditelja, osoba postaje sklonija da razvije ovu bolest. Međutim, to ne znači da će se kod svih osoba koje naslijede ove gene razviti celijakija.

Ako Vi , drugi roditelj Vašeg djeteta ili neko od braće i sestara Vašeg djeteta imate celijakiju, šanse da i Vaše dijete razvije celijakiju su oko 10%.

Znaci i simptomi celijakije

Celijakija se može ispoljiti kroz mnogo različitih znakova i simptoma.

Ako Vaše dijete ima celijakiju, može imati neke od sljedećih znakova i simptoma:

  • mučnina i povraćanje,
  • dijareja,
  • zatvor,
  • slab apetit,
  • bol u stomaku,
  • čirevi u ustima,
  • nedostatak gvožđa,
  • anemija,
  • odloženi rast ili kasni pubertet,
  • gubitak težine,
  • umor i razdražljivost.

Ako se celijakija ne dijagnostikuje na vrijeme i ne liječi, može izazvati ozbiljne dugoročne zdravstvene probleme, uključujući neuhranjenost, loš rast, netoleranciju na laktozu, osteoporozu, artritis, bolesti jetre, epilepsiju, neplodnost i rak.

Kad treba da posjetite svog doktora zbog celijakije?

Ako primijetite bilo koji od gorenavedenih simptoma, a da pritom njihov uzrok nije utvrđen ili traju duže od dvije nedjelje, trebalo bi da odvedete dijete kod ljekara.

Dijagnostikovanje celijakije 

Prvi korak u dijagnostici jeste analiza krvi kako bi se provjerila specifična antitijela na celijakiju. Ako dijete ima visok nivo tih antitijela, ljekar će Vas uputiti kod gastroenterologa.

Gastroenterolog će vjerovatno uraditi gastroskopiju (snimanje želuca i crijeva) kako bi potvrdio inicijalnu dijagnozu – sumnju na celijakiju. Gastroskopija se radi pod laganom anestezijom i obično traje oko 10 minuta. Fleksibilno crijevo s kamerom na vrhu provlači se kroz usta djeteta sve do tankog crijeva, odakle se posebnim instrumentom uzimaju mali uzorci tkiva.

Mikroskopskim pregledom ljekar može da utvrdi da li su crijevne resice oštećene. Ako su oštećene, zajedno sa svim ostalim nalazima koji ukazuju na bolest, postavlja se konačna dijagnoza celijakije.

U nekim slučajevima, potrebno je da dijete uradi i dodatne analize krvi kako bi se utvrdilo prisustvo gena koji mogu da stvore predispoziciju za celijakiju. Ova analiza je potrebna ukoliko su rezultati ostalih analiza nejasni.

Liječenje celijakije

Lijek za celijakiju još uvijek ne postoji. Stanje se može držati pod kontrolom tako što će se osoba doživotno pridržavati stroge dijete bez glutena.

Kad dijete prestane da unosi gluten, njegovo/njeno tanko crijevo može da zacijeli. Dijete se obično osjeća bolje već nakon nekoliko dana ili nedjelja bezglutenske ishrane.

Živjeti s celijakijom

Kad dijete ima intoleranciju na gluten, čak i male količine ovog proteina mogu dovesti do oštećenja tankog crijeva, iako možda znakovi ili simptomi bolesti nisu vidljivi. Zato je pridržavanje bezglutenske dijete veoma važno. Evo kako da to postignete.

Uklanjanje hrane s glutenom iz ishrane Vašeg djeteta
Gluten se nalazi u pšenici, raži, ječmu i ovsu, pa počnite time što ćete izbaciti hranu koja sadrži ove žitarice. Evo nekih namirnica koje mogu sadržati gluten:

  • hljeb,
  • kolači,
  • keks,
  • žitarice za doručak,
  • baza za picu,
  • tjestenina,
  • pecivo,
  • pite,
  • izmrvljena ili izmućena gotova hrana.

Kad se djetetu dijagnostikuje celijakija, važno je da razgovarate s nutricionistom o tome kako da organizujete ishranu bez glutena.

Ostali važni koraci

  • Čuvajte hranu bez glutena odvojeno od ostalih namirnica kod kuće.
  • Čitajte etikete na svim namirnicama i nabavljajte samo onu hranu koja ne sadrži gluten.
  • Budite pažljivi i obraćajte pažnju na sastav hrane kad jedete van kuće.

Ideje za ishranu bez glutena 

Postoji mnogo knjiga recepata (tzv. kuvara) za jela bez glutena – u njima možete pronaći nove ideje za obrok. Možda možete zamoliti svog nutricionistu da Vam preporuči neke pouzdane recepte, knjige, veb-stranice. Neka djeca i odrasli mogu bez problema da jedu ovas, pa se posavjetujte o tome sa svojim ljekarom.

Imajte na umu: ako Vaše dijete ima celijakiju, to ne znači da ne treba i ne može da ima uravnoteženu i hranljivu ishranu.