Ishrana mlijekom druge žene

Tokom istorije, djecu kojoj je bilo uskraćeno majčino mlijeko često su dojile druge žene; znalo se da ta djeca imaju mnogo veće šanse da prežive nego djeca koja se hrane životinjskim mlijekom. Kad je tehnološki napredak omogućio proizvodnju mliječnih formula, potrebe za dojiljama su se smanjile, a djeca kojoj iz bilo kog razloga nije bilo dostupno majčino mlijeko prešla su na vještačku ishranu.

Polazeći od saznanja o nezamjenjivoj ulozi i značaju humanog mlijeka za zdravlje djece, Svjetska zdravstvena organizacija i druge međunarodne organizacije, u situacijama kad majčino mlijeko nije dostupno, kao prvi sljedeći izbor preporučuju humano mlijeko, tj. mlijeko druge žene. Obično se radi o ženama koje doje svoju djecu i spremne su da višak svog mlijeka prikupljaju i daruju za ishranu onih beba kojima je to potrebno.

U mnogim razvijenim državama postoje banke humanog mlijeka, a obično funkcionišu u okviru centara koji pružaju medicinske usluge prijevremeno rođenoj i bolesnoj djeci. Ove banke na bezbjedan način prikupljaju, obrađuju, čuvaju i skladište mlijeko majki prijevremeno rođene ili bolesne djece i majki koje doniraju svoje mlijeko za djecu kojoj je potrebno.

Iako skoro sve žene mogu da doje, postoji mali broj majki kod kojih se laktacija ne uspostavi ili koje iz nekih medicinskih razloga ne mogu da doje (zbog ljekova ili druge terapije koju primaju, prethodne operacije na dojkama i dr.).

Banke humanog mlijeka raspolažu ograničenim količinama mlijeka, pa prioritet imaju bolesna djeca. Zbog toga se u njima često ne može obezbijediti mlijeko za zdravu djecu kojoj nije dostupno majčino mlijeko. Za tu djecu, drugi izvor može biti tzv. neformalno dijeljenje humanog mlijeka, što se odnosi na situacije kad dijete doji druga žena, najčešće rođaka ili porodična prijateljica. Ponuda humanog mlijeka preko interneta u posljednje vrijeme je sve češća pojava, no takva praksa svakako nije preporučljiva.

Kad donosite odluku da hranite svoje dijete mlijekom druge žene, treba da znate:

• kakvo je zdravstveno stanje žene koja donira mlijeko:
• da li puši, konzumira alkohol ili neke droge;
• da li koristi neke ljekove;
• da li je testirana na viruse (HIV, hepatitis B, citomegalovirus);
• da li se mlijeko prikuplja i čuva uz strogu primjenu higijenskih mjera;
• da li se transportuje na odgovarajući način.

U slučaju neformalnog doniranja humanog mlijeka, odgovornost dijele i donatorka i roditelji, koji prihvataju mlijeko i koriste ga za ishranu svog djeteta. Ako je žena koja donira mlijeko neko iz Vašeg okruženja, član porodice ili prijateljica, dobro se informišite o njenom zdravstvenom stanju i životnim navikama. Zamolite je da se testira na viruse koji se mogu prenijeti humanim mlijekom i povedite računa da se mlijeko prikuplja, čuva i transportuje na bezbjedan način.

Pasterizacijom ovako dobijenog mlijeka smanjuje se rizik od prenošenja virusa. Ako je Vaše dijete prijevremeno rođeno ili bolesno, ne preporučuje se ishrana humanim mlijekom koje je obezbijeđeno na ovaj način.