Imunizacija po epidemiološkim i kliničkim indikacijama

Pored obaveznog programa imunizacije, koji je definisan Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti i Pravilnikom o uslovima i načinu sprovođenja obavezne imunoprofilakse i hemioprofilakse protiv određenih zaraznih bolesti, djeci i odraslima u Crnoj Gori dostupne su i druge vakcine koje se daju u sljedećim okolnostima:
  1. Po epidemiološkim indikacijama – kada to nalaže epidemiološka situacija i to:
    • u toku sezone neke zarazne bolesti ili potvrđenog obolijevanja od zarazne bolesti u lokalnoj zajednici ili okruženju;
    • nakon moguće izloženosti nekom patogenu (obično virusu);
    • uslovi na radnom mjestu (npr. zdravstveni radnici ili radnici zaduženi za održavanje higijene);
    • uslovi života – npr. loši sanitarno-higijenski uslovi, kolektivni smještaj i sl.
  2. Po kliničkim indikacijama – kada je osoba, usljed nekog kliničkog stanja ili bolesti, izložena povećanom riziku od obolijevanja od određenih zaraznih bolesti.
  3. Prilikom putovanja u inostranstvo – za putnike u međunarodnom saobraćaju u slučaju:
    • putovanja u zemlju u kojoj postoji izraženo, svakodnevno (endemsko) obolijevanje od neke zarazne bolesti koja nije tipična za naše područje ili se protiv nje ne sprovodi redovna imunizacija (npr. meningokokni meningitis, žuta groznica);
    • putovanja u zemlju s potvrđenim žarištem – epidemijom neke zarazne bolesti protiv koje osoba nije vakcinisana ili je od posljednje doze adekvatne vakcine (npr. protiv hepatitisa A) proteklo previše vremena da bi njena djelotvornost bila sigurna.

Vakcinacija po epidemiološkim indikacijama

Vakcinacija djece, a nerijetko i odraslih, koja se sprovodi po epidemiološkim indikacijama primjenjuje se na osnovu preporuke pedijatra, nadležne epidemiološke službe ili specijaliste odgovarajuće grane medicine, a u skladu s godišnjim programom imunizacije stanovništva protiv zaraznih bolesti. Ova vakcinacija obuhvata zaštitu protiv sljedećih zaraznih bolesti:

  • gripa – primjenjuje se tzv. mrtva vakcina, daje se djeci koja su starija od šest mjeseci i to prije početka sezone gripa;
  • oboljenja izazvanih streptokokom pneumonije, ili pneumokokom (bakterija Streptococcus pneumoniae) – vakcinacija djece starije od dvije godine sprovodi se jednom dozom polisaharidne vakcine ili konjugovane vakcine, dok se djeci mlađoj od dvije godine daje konjugovana vakcina s odgovarajućim brojem doza, u skladu s uputstvom proizvođača;
  • meningokokne bolesti – primjenjuje se polisaharidna vakcina, a daje se djeci starijoj od dvije godine koja su bila u kontaktu s licima oboljelim od meningokoknog meningitisa (npr. kontakt u porodici, u dječjim i stacionarnim ustanovama i sl.);
  • oboljenja izazvanih bakterijom Haemophilus influenzae tip B – vakcinacija je predviđena za nevakcinisanu djecu koja žive u kolektivnom smještaju, a najčešće se primjenjuje ukoliko postoje kliničke indikacije (više o tome u daljem tekstu);
  • hepatitisa A – vakcinacija se sprovodi ukoliko postoje epidemiološke indikacije, koje utvrđuje epidemiološka služba nadležnog doma zdravlja ili Instituta za javno zdravlje Crne Gore;
  • hepatitisa B – vakcinišu se nevakcinisane ili neadekvatno vakcinisane osobe koje započinju posao ili školovanje u nekoj zdravstvenoj ustanovi, kao i one kod kojih postoji sumnja da su bile u kontaktu s virusom (postekspoziciona vakcinacija);
  • bjesnila – vakcina se daje nakon ozljede od životinje kod koje se ne može sa sigurnošću isključiti postojanje infekcije virusom bjesnila;
  • tetanusa – vakcinišu se povrijeđena lica ako su nevakcinisana ili neadekvatno vakcinisana.

Vakcinacija po kliničkim indikacijama

Aktivna i pasivna imunizacija prema kliničkim indikacijama primjenjuje se kod djece, ali i odraslih osoba s određenim kliničkim stanjima ili nakon nekih operacija (npr. odstranjivanje slezene), ukoliko se procijeni da postoji rizik da osoba dobije težu formu zarazne bolesti ili da bolest protiv koje se vakciniše dovede do pogoršanja osnovnog oboljenja koje osoba već ima. Bolesti protiv kojih se preporučuje aktivna imunizacija po kliničkim indikacijama su: hepatitis B, grip, oboljenja koja izaziva streptokoka pneumonije, meningokok ili bakterija Haemophilus influenzae tip B, hepatitis A i dječja paraliza (vakcinacija inaktivisanom vakcinom IPV). Bolesti protiv kojih se preporučuje pasivna imunizacija po kliničkim indikacijama, odnosno davanje specifičnih antitijela, obuhvataju: male boginje, ovčje boginje, infekciju citomegalovirusom i infekciju respiratornim sincicijalnim virusom.

  • Pasivna imunizacija protiv malih boginja preporučuje se osjetljivim osobama kod kojih postoji kontraindikacija za primjenu vakcine, a bile su u kontaktu s osobom oboljelom od malih boginja; u takvim slučajevima, pasivna imunizacija se sprovodi u periodu od najviše šest dana nakon kontakta.
  • Pasivna imunizacija protiv varičele preporučuje se djeci kod koje postoji kontraindikacija za primjenu vakcine, a bila su u kontaktu s osobom oboljelom od varičele. 
  • Pasivna imunizacija protiv citomegalovirusa preporučuje se djeci koja su primaoci transplantata solidnih organa i koštane srži, a ne tolerišu profilaksu (preventivnu zaštitu) antivirusnim ljekovima.  
  • Pasivna imunizacija protiv respiratornog sincicijalnog virusa (RSV) preporučuje se za primjenu kod prijevremeno rođene djece kod koje postoji visok rizik od infekcije ovim virusom i kod novorođenčadi i male djece s nekim drugim zdravstvenim problemima, kao što su urođene srčane mane.

Vakcinacija putnika u međunarodnom saobraćaju

Preporučena imunizacija putnika u međunarodnom saobraćaju odnosi se na veći broj vakcina. Budući da neke od njih djeca već primaju kao dio obaveznog programa imunizacije, dodatno se mogu preporučiti vakcine protiv:

  • žute groznice – za djecu stariju od devet mjeseci koja putuju u zemlje u kojima ta bolest postoji (obično u Afriku ili Južnu Ameriku);
  • trbušnog tifusa – za djecu stariju od dvije godine;
  • gripa – za djecu stariju od šest mjeseci;
  • varičele – za djecu stariju od 12 mjeseci;
  • meningokoknog meningitisa;
  • hepatitisa A;
  • krpeljskog meningoencefalitisa;
  • kolere.

Preporuku o vakcini koju je neophodno primiti donosi nadležna epidemiološka služba nakon što sagleda epidemiološku situaciju u državi destinaciji. Neke od ovih vakcina nisu registrovane niti dostupne za upotrebu u Crnoj Gori, pa se roditelji prije putovanja moraju dodatno informisati o zahtjevima destinacije u pogledu vakcinacije i o dostupnosti neophodnih vakcina u regionu.

Druge vakcinacije

U slučaju pojave oboljenja za koje se procijeni da može predstavljati opasnost po zdravlje stanovništva Crne Gore, a protiv kojeg postoji vakcina koja nije navedena u ovom odjeljku, Ministarstvo zdravlja, na predlog Instituta za javno zdravlje, može posebnim aktom uvesti obavezu ili preporuku imunizacije protiv te bolesti, te nabaviti određene količine neophodnih vakcina.