Šta utiče na rast djeteta

Nasljedni faktori

• Postoji nesporan uticaj nasljednih činilaca na rast djeteta.
• Već se na rođenju može uočiti razlika u tjelesnoj masi muške i ženske djece (u prosjeku).
• Razlike u dužini/visini zdrave djece istog pola i uzrasta mogu biti velike.
• Visina zdravog djeteta, od treće godine života nadalje, u znatnoj mjeri korelira sa srednjom visinom roditelja, što nazivamo genetskim potencijalom rasta.
• Nasljedni poremećaji takođe umanjuju potencijale za rast i imaju posljedice na rast djeteta – takvi su, na primjer, Daunov i Tarnerov sindrom (poremećaji na nivou hromozoma) ili Prader-Vilijev sindrom (poremećaj na nivou gena).        

Sredinski faktori

Presudan uticaj na rast svakog djeteta ima ishrana.

• Djetetu treba obezbijediti uravnotežen dnevni unos različitih hranljivih materija, gradivnih i energetskih, kako bi se zadovoljile njegove osnovne razvojne potrebe.
• To podrazumijeva unos proteina (naročito esencijalnih aminokisjelina), masti, ugljenih hidrata, vitamina (naročito A i D) i mikronutrijenata poput joda, gvožđa, cinka i dr.
• U slučaju neadekvatne ishrane djeteta, neophodna je korekcija nedostataka u hrani i načinu hranjenja, jer ovaj period je posebno osjetljiv i lako može doći do poremećaja rasta s dalekosežnim posljedicama.
• Stresne situacije u životu djeteta, kao što su siromaštvo i porodične neprilike, zlostavljanje i zanemarivanje djeteta i sl., ukoliko duže traju, mogu ostaviti trajne negativne posljedice na rast i razvoj djeteta.
• Neki ljekovi, kao npr. kortikosteroidi, ako se daju u većim dozama i tokom dužeg perioda, takođe mogu usporiti rast.
• Postoje i drugi sredinski faktori koji utiču na rast djeteta, a dokazan je uticaj klimatskih uslova i higijenskih prilika u okruženju. 

Faktori koji su vezani za sâmo dijete

• Na brzinu rasta direktno utiču hormoni, posebno hormon rasta i hormon tireoidne žlijezde, a u periodu puberteta i polni hormoni.
• Hormon rasta tokom cijelog djetinjstva i perioda puberteta ima ključnu ulogu u održavanju normalne brzine rasta.
• Drugi hormoni – kortizol, insulin, parathormon, digestivni hormoni, tkivni činioci rasta i dr. – imaju specifičnu ulogu u metaboličkim procesima, preko kojih ostvaruju svoj uticaj na rast. 
• Stečena hronična oboljenja bubrega, crijeva, pluća, srca, jetre, imunološkog sistema i dr., u zavisnosti od vremena nastanka, težine i trajanja bolesti, mogu privremeno (što je rjeđi slučaj) ili trajno usporiti rast djeteta.
• Dijete raste noću, dok spava, pa tako rast zavisi i od aktivnosti samog djeteta i količine sna.

Uočeno je da se prosječna tjelesna visina ljudi kroz generacije povećava i to nešto izraženije kod muškaraca nego kod žena. Ovaj fenomen dovodi se u vezu s boljim uslovima života.

Pratite rast svog djeteta, razgovarajte o tome s pedijatrom, po potrebi i s drugim stručnjacima, jer ovo je pravo vrijeme da djelujete kako bi Vaše dijete ostvarilo svoj genetski potencijal.