Govorno-jezički razvoj djeteta: 0–8 godina

Govorno-jezički razvoj kod djece 0–8 godina: šta treba da znate?

Razvoj jezika je presudno važan dio razvoja djeteta. Prije svega, omogućava Vašem djetetu da komunicira, da izražava i razumije osjećanja. Govorno-jezički razvoj takođe podstiče razmišljanje i sposobnost djeteta da rješava probleme, kao i da uspostavlja, razvija i održava odnose s drugima. Učeći da razumije jezik, da ga upotrebljava i uživa u njemu, dijete pravi prvi ključni korak ka pismenosti, stvara osnovu za ovladavanje vještinama čitanja i pisanja. U prvih 12 mjeseci, djeca grade osnove koje podržavaju govorno-jezički razvoj, da bi tokom prve tri godine života nastavili da razvijaju jezičke vještine nevjerovatnom brzinom.

Kako podstaći rani govorno-jezički razvoj?

Najbolji način da podstaknete govorno-jezički razvoj svog djeteta jeste da razgovarate s njim/njom o stvarima koje ga/je zanimaju. Pratite svoje dijete, gledajte ga i posmatrajte na šta Vam ukazuje mašući, pokazujući rukom, brbljajući, koristeći riječi.

Razgovor s djetetom

Razgovarajte sa svojim djetetom od naranijih dana i od samog početka ga tretirajte kao govornika. Kad god postavite pitanje, dajte djetetu malo vremena da se prisjeti i sačekajte na odgovor. Kad Vaše dijete počne da brblja, imitirajte ga i brbljajte i Vi s njim/njom. Ono će Vam vjerovatno odgovoriti brbljanjem, a to je već razgovor – i veoma je zabavno!

Odgovarajte djetetu kad pokreće komunikaciju

Kad Vaše dijete malo poraste i počne da koristi gestove, uvijek odgovorite na njegove/njene pokušaje da komunicira. Ako, na primjer, odmahuje glavom, reagujte kao da Vam kaže „Ne“. Ako pokaže prstom na igračku, odgovorite kao da Vam govori: „Mogu li to da dobijem?“ ili „To mi se sviđa“. Kad Vaše dijete počne da koristi riječi, ponavljajte i nadograđujte ono što Vam govori. Na primjer, ako izgovori riječ „jabuka“, možete reći: „Želiš li ovu crvenu jabuku?“ Kad god se uključite i reagujete na svoje dijete, time ga podstičete da komunicira. Bićete zapanjeni koliko toga Vaše dijete može da Vam saopšti, čak i prije nego što počne da koristi riječi.

Svakodnevni razgovor

Razgovarajte često o onome što se dešava u vašem svakodnevnom životu – to je odličan način da dijete čuje što veći broj riječi, a onda i da počne da ih koristi. Trudite se da razgovarate o stvarima koje imaju smisla za Vaše dijete, recimo o onome što vidite ili radite zajedno – to može biti bilo šta, najvažnije je da koristite mnogo različitih riječi i u različitim kontekstima. Možete, na primjer, razgovarati o jabuci, o plodu i drvetu, o tome kako je treba isjeći za užinu. Na taj način dijete uči da svaka riječ ima svoje značenje i svoju funkciju u svijetu koji ih okružuje. Nije toliko važno ako dijete ne razumije potpuno značenje neke riječi – kako bude raslo, razumjeće sve više. Od trenutka kad Vaše dijete počne da govori, ohrabrujte ga da priča o stvarima koje su se desile i onima koje tek treba da se dese. Recimo, dobro je da krajem dana porazgovarate o planovima za sljedeći dan, zajedno napravite listu za kupovinu ili odlučite šta ćete ponijeti baki kad joj odete u posjetu. Ili, na primjer, kad se poslije izleta vratite kući, možete razgovarati o tome gdje ste bili i kako ste se proveli, šta se kome najviše dopalo itd.

Čitanje s djetetom

Čitajte što više sa svojim djetetom i nastojte da knjige koje zajedno čitate vremenom budu sve složenije, u skladu s uzrastom djeteta. Čitanje omogućava Vašem djetetu da čuje riječi u različitim kontekstima, što mu/joj pomaže u učenju značenja i funkcije riječi. Povezujte ono što je u knjizi s onim što se dešava u životu Vašeg djeteta, to je dobar način da ga podstaknete da priča. Razgovor možete podstaći i ćaskanjem o zanimljivim slikama u knjizi koju zajedno čitate. Dok naglas čitate, pokazujte u knjizi riječi koje izgovarate. Time djetetu ukazujete na vezu između pisanih i izgovorenih riječi i pomažete mu da shvati da su riječi koje čuje različiti djelovi jezika. To je važan koncept za razvoj pismenosti.

Vaša lokalna biblioteka je odličan izvor novih knjiga.

Ako se u vašoj porodici govore dva jezika, nastojte da podstaknete razvoj govora svog djeteta u oba jezika – na primjer, u engleskom i crnogorskom. Uz odgovarajuću podršku, djeca iz dvojezičnih porodica mogu napredovati u govorno-jezičkom razvoju sličnom brzinom kao i djeca koja usvajaju samo jedan jezik.

Govorno-jezički razvoj u prvih osam godina

Evo nekih napomena o govorno-jezičkom razvoju djeteta od tri mjeseca do osam godina života.

3–12 mjeseci

U ovom periodu Vaša beba će najvjerovatnije gugutati i smijati se, igrati se zvucima i početi da komunicira pokretima poput mahanja. Brbljanje je važna razvojna faza tokom prve godine, a često je praćena karakterističnim „gukanjem“, kad dijete može zvučati kao da priča, razgovara. To, međutim, još uvijek nije govor u pravom smislu riječi. Svoje prve prave riječi djeca uglavnom izgovore oko 12. mjeseca života. Na tom putu do prvih riječi, Vaša beba će vjerovatno brbljati, gukati i gestikulirati. Ako zapazite da Vaša beba ne brblja i ne koristi gestove do 12. mjeseca, porazgovarajte s pedijatrom.

12–18 mjeseci

U ovom uzrastu, djeca često izgovore svoje prve riječi sa značenjem. Na primjer, kad Vaše dijete kaže „tata“, to sada znači da stvarno zove tatu. U narednih nekoliko mjeseci nastaviće da dodaje nove riječi svom rječniku. Vaše dijete sad može da razumije više nego što je u stanju da kaže. Ono je takođe u stanju da prati jednostavna uputstva. Na primjer, moći će da razumije kad kažete „Ne“ – što ne znači da će Vas uvijek i poslušati!

Od 18 mjeseci do dvije godine

U drugoj godini života, djetetov rječnik je već dovoljno obogaćen i možda ćete primijetiti da Vaše dijete počinje da spaja dvije riječi formirajući kratke rečenice. Razumjeće mnogo toga što kažete, a Vi ćete uglavnom moći da razumijete ono što Vam dijete govori. Iako govorno-jezički razvoj djeteta u velikoj mjeri varira, ako Vaše dijete do svog 18. mjeseca još uvijek ne koristi riječi, porazgovarajte s pedijatrom.

2–3 godine

Vaše dijete sad može da koristi duže, složenije rečenice i postaje sve uspješnije u pravilnom izgovaranju riječi. Pokazuje sposobnost da se igra i priča u isto vrijeme. Druge osobe vjerovatno mogu da razumuju većinu onoga što Vaše dijete kaže.

3–5 godina

U ovom periodu možete očekivati duže, suptilnije i složenije razgovore. Mogli biste, na primjer, čuti rečenice poput: „Ako pogutam sjeme lubenice, hoću li izrasti u lubenicu?“ Vaše dijete će sada vjerovatno željeti da razgovara o mnogim stvarima, spektar tema se širi, a rječnik nastavlja da se obogaćuje. Takođe, možete očekivati da počne da pokazuje razumijevanje osnovnih gramatičkih pravila dok eksperimentiše sa složenijim rečenicama, na primjer, onima koje sadrže riječi kao što su „jer“, „ako“, „pa“ ili „kada“. A možete se radovati i nekim zabavnim pričama.

5–8 godina

Vaše dijete će u ovom periodu naučiti mnoge riječi i početi da shvata kako glasovi u jeziku funkcionišu zajedno. Postaće i bolji pripovjedač, jer će naučiti da kombinuje riječi na različite načine i gradi različite vrste rečenica. Ove vještine omogućavaju djetetu da dijeli svoje ideje i mišljenja. Do uzrasta od osam godina Vaše dijete će vjerovatno biti u stanju da razgovara poput odraslih. Ipak, uvijek imajte na umu da svako dijete ima svoju dinamiku rasta, te da je raspon onoga što se smatra „normalnim“ razvojem veoma širok. Vi najbolje poznajete svoje dijete. Ukoliko imate bilo kakvu brigu u vezi s razvojem govora, komunikacije i jezika Vašeg djeteta, razgovarajte s pedijatrom ili posjetite logopeda.