Govor i igra kod malog djeteta

O govoru malog djeteta

Iako Vaše dijete od samog rođenja uči o zvucima, riječima, razgovoru, u ovom periodu njegove govorno-jezičke vještine prosto će „eksplodirati“! Nastavite da ga ohrabrujete razgovorom, pjevanjem, recitovanjem dječjih pjesmica, čitanjem, pričanjem priča.

Govor malog djeteta – šta očekivati?

Vaše dijete će vjerovatno početi da:

• izgovara pravilne rečenice (u uzrastu 24–30 mjeseci);

• govori tako da i nepoznate osobe uglavnom mogu da ga razumiju (u uzrastu 26–36 mjeseci);

• koristi zamjenice (ja, ti, mi, vi...) i oblike množine imenica (u uzrastu 26–36 mjeseci);

• razumije većinu onoga što odrasli govore (do treće godine).

Do drugog rođendana Vaše dijete će vjerovatno početi da imenuje svakodnevne stvari, „kuca“, „voda“... i da uživa u tome. Takođe će moći da razumije i slijedi jednostavne zahtjeve, na primjer: „Donesi mi svoju knjigu“, „Mahni za doviđenja“ i sl.

Očekivano je da do treće godine počne da sastavlja jednostavne rečenice, na primjer: „Gdje je otišla kuca?“ Do tog uzrasta će vjerovatno i nepoznati ljudi moći da razumiju većinu onoga što Vaše dijete kaže, mada će neke riječi i dalje nerazgovjetno izgovarati.

Pričanje može biti frustrirajuće za malu djecu – imaju toliko toga da Vam kažu, ali često ne uspijevaju to da izraze riječima. Ali ako svom djetetu date dovoljno vremena, ono će na kraju to postići. Pokušavanje i pravljenje grešaka važni su djelovi učenja. Mališani bolje reaguju na ohrabrenje i zainteresovanost nego na ispravke ili smijanje njihovim greškama. Pokušajte da ih ne ispravljate prečesto. Učenje govora je složena vještina. Dok pomažete svom djetetu da se govorno izrazi, nastojte da to vidite kao zajedničku zabavu, a ne samo kao priliku za podučavanje.

Kako da kroz svakodnevne aktivnosti i igre podstaknete govor svog djeteta?

Što više riječi Vi budete izgovarali pred svojim djetetom, više će riječi ono naučiti. Evo nekoliko ideja kako da kroz svakodnevne aktivnosti i igru podstaknete mališane da pričaju:

• Čitajte zajedno s djetetom.

• Razgovarajte o uobičajenim, svakodnevnim stvarima – na primjer: „Okačićemo ovu odjeću da se suši napolju pošto je lijep dan.“

• Reagujte na interesovanja djeteta i razgovarajte o njima. Na primjer, ako se Vaš mališan pretvara da vozi auto, pitajte ga kuda ide.

• Recitujte stihove i pjevajte pjesme. Kad ste u kolima, puštajte recitacije, priče i pjesme i zajedno uživajte u njima.

• Ponavljajte riječi koje dijete pokušava da izgovori kako biste podstakli dvosmjernu komunikaciju. Nadograđujte osnovnu riječ – na primjer, ako Vaše dijete kaže „voz“, Vi odgovorite: „Da, to je veliki crveni voz.“

• Kada Vaše dijete priča, pokažite da slušate osmjehujući se i gledajući ga. Uvijek pohvalite napore svog djeteta da nešto ispriča.

• Kad djetetu uputite neko pitanje, dajte mu dovoljno vremena da odgovori. Možda neće uvijek imati prave riječi, ali će ipak pokušati. Ovo pomaže djeci da nauče šta je razgovor.

• Pokazujte i imenujte djelove tijela ili pretvorite to u igru – na primjer: „Gdje su ti usta?“

Vrijeme ispred ekrana i govor mališana

Djeca mlađa od 18 mjeseci ne treba uopšte da provode vrijeme pred ekranom. Djeca starija od 18 mjeseci mogu da budu malo ispred ekrana, no i tada je bolje da vrijeme provode u igri s drugom djecom. Dugi periodi pred ekranom mogu se dovesti u vezu s nizom zdravstvenih problema kod djece, sa sporijim razvojem govorno-jezičkih vještina i kratkoročnog pamćenja, kao i sa slabije razvijenim društvenim vještinama.

Govor malog djeteta – ima li razloga za brigu?

Ako primijetite da Vaše dijete s navršenih 18 mjeseci ne brblja često, da ne koristi smislene riječi, da Vas ne čuje ili ne sluša dok drugi govore, konsultujte pedijatra.