Razvoj funkcije šake u trećem i četvrtom tromjesečju života

Rast djeteta je složen proces u kome se sve razvojne oblasti međusobno prepliću: motorički razvoj, kognitivni, govorno-jezički, razvoj funkcije šake. Kaže se: kakva ti je šaka, takav ti je mozak. Šaka služi za istraživanje, manipulaciju predmetima, aktivnosti svakodnevnog života.
Body

Razvoj motoričkih funkcija i razvoj funkcije šake

  • Ako smo u četvrtom mjesecu spustili dijete na ravnu podlogu, ono već od šestog mjeseca, pri kretanju po ravnoj podlozi, počinje da koristi otvorenu šaku kao oslonac.
  • Kad dijete već stabilno sjedi, ono ubrzo prelazi iz sjedećeg u druge položaje i tada počinje da koristi ruke i otvorene šake kao zaštitu od pada na glavu.
  • Kad počne da se uspravlja, koristi ruke i šake da bi se podiglo u stojeći položaj.

Razvoj funkcije hvatanja

S boljom motoričkom kontrolom, šaka postaje preciznija u hvatanju, manipulaciji i istraživanju onoga što je u okruženju.

U trećem i četvrtom tromjesečju života, razvoj funkcije hvatanja odvija se po određenom redosljedu:

  • Dijete prebacuje igračku iz ruke u ruku.
  • Drži u svakoj ruci po jednu igračku, lupka jednom o drugu.
  • Hvata igračke različite veličine i oblika (prilagođava otvaranje šake).
  • Pokušava da uhvati i drži tri, četiri manja predmeta istovremeno.
  • Stiska mekane predmete.
  • Okreće stranice knjige.
  • Otvara kutije, podiže poklopce, vadi maramice iz kutije.
  • Razdvaja dvije spojene kocke.
  • Izdvaja kažiprst za istraživanje, gura prst u različite otvore i rupe, izdvaja kažiprst za pokazivanje.
  • Vuče igračku vezanu kanapom/vrpcom.
  • Voli da podiže teže stvari (flaše pune vode, kutije s igračkama).
  • Gura i vuče kutije s igračkama, djelove namještaja (stolice, stolove, sušilicu za veš).
  • Hvata sitne predmete vrhovima prstiju; prvo prstima – palcem i kažiprstom, a potom vrhovima palca i kažiprsta (tzv. pinceta hvat).

Šaka i hranjenje

Dijete ovog uzrasta počinje da uzima nemliječnu hranu. Pripremite se na to da hrana koju ste obarili i pripremili za blendiranje ili gnječenje treba da prođe „kontrolu kvaliteta“ šakama. Dozvolite djetetu da hranu opipa, gnječi, razmazuje, baci, lizne, stavi u usta. Preko šaka dijete dobija važne informacije o tome šta je hrana, kakva je njena tekstura, kakav je oblik, miris, a potom i ukus. Memorisaće sve potrebne informacije o tome:

  • kako da je uzme, koji hvat da koristi;
  • kakve je teksture: mekano, grubo, ljigavo, vlažno;
  • učiće o veličinama i oblicima: veliko, sitno, okruglo, duguljasto.

Sve te stvari su važne i u pripremi za žvakanje i govor.

Šaka služi za oslonac, zaštitu, hvatanje, pridržavanje, manipulaciju, „doživljavanje“ različitih svojstava stvari iz okruženja. Može se reći da dijete šakom vidi predmete – koristeći fini splet nervnih završetaka, šaka dopunjava vizuelnu sliku onoga što ga okružuje. Zato istražujte zajedno i hrabrite dijete na ovu vrstu istraživanja, pritom uvijek vodeći računa o njegovoj bezbjednosti (oštri, sitni predmeti, toksične materije, npr. hemijska sredstva koja se koriste u domaćinstvu i do kojih može doći, pokretne stvari koje može povući i koje ga pri padu mogu povrijediti i sl.).