5. godina (49-60 meseci) — Radosti učenja, druženja i istraživanja

Šta bih vam rekla o sebi: „Toliko toga mogu sama, a opet toliko je novog što svaki dan naučim. Sve mi je zanimljivo, sve bih da probam, u svemu bih da učestvujem. Ponosim se kada nešto uradim, volim kada se i vi obradujete. Sve bolje vladam svojim osećanjima i željama. Razumem skoro sve što mi govorite i uživam kada razgovaramo. Volim da pričam -  o tome šta smo radili i gde smo bili. Da planiramo šta ćemo raditi sutra. Volim da mi čitate knjige, da maštam da sam jedna od junakinja. Volim i kada zajedno pevamo pesmice ili glumimo. Imam i druga i  drugaricu sa kojima najviše volim da se igram. Znam šta se sme, a šta ne, ali ponekad zaboravim na to.  Kada se ljutite na mene, postidim se ili zabrinem.  Ne volim da se tako osećam, možda ću zato pokušati i da slažem ili sakrijem.  Umalo da zaboravim – znam da se ljuljam, penjem se na penjalice, vozim bicikl, trotinet.“

RAZVOJ DETETA U PETOJ GODINI 

KOMUNIKACIJA

Šta je novo?

Govor postaje glavni način komunikacije, razvoj govora je snažan. Dete voli pričanje priča i uživa u razgovorima. Petogodišnjaci često govore o tome kako se osećaju, o svojim idejama, postavljaju pitanja i obožavaju sve što se rimuje. Na početku ovog razdoblja dete obično ima fond od nekoliko stotina reči, a može da sklapa složenije rečenice, odrasli mogu da razumeju gotovo sve što dete govori. Do kraja pete godine, dete će pričati sve razumljivije i poznavaće, razumevati pa čak i koristiti sve više reči, često će ih upotrebljavati u složenim rečenicama kombinujući i do devet reči.

Kako da podržite razvoj?

Svako dete se razvija drugačije. Vaše dete može biti pričljivo ili ćutljivo, ali govorno izražavanje uvek treba podsticati i podržavati. Svojim ponašanjem dajete primer detetu. Ako pričate sa njim i ono će više želeti da priča sa vama. Ako se tome radujemo i dete će uživati. Budite strpljivi, vaše dete još uvek neće moći dobro da se izrazi, nekada je potrebna i vaša pomoć. Na primer: “...znači igrali ste se šutiranja lopte! I čega ste se još igrali sa loptom? Jeste je bacali jedni drugima?” Pričajte o običnim stvarima koje se događaju – šta radite, gde ste bili, šta planirate, šta volite, a šta ne. Čitajte knjige I pričajte price. Dok čitate, postavljajte pitanja o onome šta se dešava. Podstičite crtanje o pročitanoj priči, izmišljanje novih priča.  Tako ćete podstaći dete čak I ako ne voli mnogo da čita ili priča.

OSEĆANJA

Šta je novo?

Za ovaj period karakteristično je da dete počinje da uči kako da na odgovarajući način izrazi različita osećanja. Koristi sve više govor, objašnjava, gestikulira, ili to čini kroz igru. Sve češće su u stanju da kažu šta im smeta umesto da budu grubi ili udaraju.

Petogodišnje dete voli da bude okruženo drugima ljudima, sve češće pokazuje saradljivost i želju da pomogne, pa se sve bolje slaže sa drugima. Zato želi da ugodi svojim prijatljima i često želi da bude kao oni.  Zamišljeni prijatelji i dalje su važan deo odrastanja. Češća su izvinjenja, prihvatanje pravila, strplijvo čekanje reda, kao i zadovoljstvo kada se drugima događaju lepe stvari. Ipak, I dalje može biti prilično zahtevno ili nestrpljivo. Ne treba se iznenaditi ako izbegava da proba nešto novo kao što je upoznavanja I igranja sa novom decom ili  ga zebrine polazak u školu, mada nije tako blizu. U ovom periodu javlja se i “sakrivanje istine” od roditelja, a ponekad čak i laganje, što je za ovaj uzrast zapravo očekivano ponašanje.

Kako da podržite razvoj?

Podstičite vaše dete da bude uključeno u razne aktivnosti kao što su porodične rutine, igra, druženje sa decom. Omogućite detetu aktivnosti koje voli, pokažite da vidite kako u tome uživa, podelite radost. Dajte mu prilike da se oseća korisno i važno, mala pomoć dok obavljate domaće poslove, praćena pohvalom podstiče razvoj samopouzdanja.Uvodite pravila i redefinišite granice, podržavajući narastajuću samostalnost. Dajte jasna uputstva i objašnjenja, povežite ispoljavanje osećanja sa situacijom. Izbegavajte kritike, pohvalite trud.

Druženje sa drugom decom je važna potreba vašega deteta. Izgradnja slike o sebi i samopouzdanja, oslanjaju se i na ova iskustva. Ako vaše dete ne ide u vrtić, tada je važno da omogućite druge prilike za druženje. To može biti dečje igralište, parkić, igraonica, druženje sa bliskim porodicama, proslave rođendana. Još uvek je vašem detetu potrebna pomoć, da se snađe u tim situacijama. Vaše reakcije su važne za usmeravanje ponašanja. Pokažite razumevanje za to kako se dete oseća. Kada je potrebno, ohrabrite ili utešite dete, uvek postoji sledeći put.  Omogućite vašem detetu da upozna novu situaciju, novi zadatak i pokuša kada je spremno. Važno je tražiti balans između insistiranja na pravilima i iznalaženja načina da se izađe u susret petogodišnjakovom zahtevu.

MIŠLJENJE

Šta je novo?

Intenzivno se razvija i mišljenje u ovom periodu  - dete razume sve više suprotnosti (na primer nisko/visoko), obično može da imenuje slova i brojeve (i to tačnim redom do 10). Pamćenje im je sve bolje pa sada mogu da upamte i svoju adresu  ili kućni broj telefona. Već mogu razlikovati levo i desno.

I dalje je igra način na koji dete uči i saznaje o sebi i svetu oko sebe.  Dete intenzivno koristi svoju maštu. Verovatno će voleti da peva, pleše i glumi. Sve je veštije – može da baca, hvata, pravi kolut, ljulja se, slaže kulu od više kocaka… Igra se igara pretvaranja i još uvek uči da razlikuje stvarnost od fantazije. Postaje svesnije svog roda i može pokazati interesovanje za rodno zasnovane igre – na primer devojčice se igraju mame.  Svakako će isprobati različite uloge i ponašanja – kao što je doktor ili venčanje.

Kako da podržite razvoj?

Dok pričate o dnevnim rutinama razgovarajte i o vremenskim konceptima (jutro, veče, danas itd. I danima u nedelji), kao i o drugim zanimljivim pojmovima i značenjima. Koristite priče i knjige za decu za istraživanje drugih pojmova. Obogatite čitanje priča ili pripovedanje tako što ćete pitati dete šta misli da bi se moglo dogoditi sledeće. Šetajte zajednicom da biste istražili prizore i zvukove koji podstiču njeno razmišljanje. Stvorite mogućnosti za upotrebu slova i brojeva u svakodnevnim aktivnostima, kao što je pisanje beleške koja će vam pomoći da zapamtite hranu koju kupujete na pijaci.

KRETANJE

Šta je novo?

Dete je motoričkisve spretnije, sada može da baca, hvata, ljulja se i penje se, i da gradi toranj sa nekoliko malih predmeta. Verovatno može da skače, a možda i da preskoči. Oblačenje postaje sve jednostavnija radnja u ovom periodu. Tokom obroka deca koriste kašiku i viljušku, a često i nož (za mazanje). Za neke radnje još uvek je potreban nadzor roditelja i staratelja, ali većina dece ovog uzrasta sama obavljaju toalet, ličnu higijenu i pranje zuba.

Kako da podržite razvoj?

Podsjetite dete na pravila o bezbednosti i po potrebi obavezno nadgledajte fizičke aktivnosti. Stvorite mogućnosti za svoje dete da bude aktivno na otvorenom i podučavajte ga svojim veštinama kad poželi da ih nauči. Ohrabrite fine motoričke sposobnosti pružajući jednostavne materijale za sastavljanje i crtanje slika.

Više o igrama sa decom ovog uzrasta saznajte u odeljku Igra i učenje.

RODITELJSTVO I RODITELJSKE BRIGE

Budući da se svako dete razvija na svoj specifičan način, nemoguće je tačno predvideti kada ili kako će vaše dete potpuno razviti neku veštinu. Očekivane sposobnosti (razvojne prekretnice) za ovaj period daju vam samo opštu ideju o promenama koje se mogu očekivati napredovanjem aše bebe. Nemojte se odmah zabrinuti i uznemiriti ako razvoj krene malo drugačijim putem ili tempom.

Svakako razgovarajte sa svojim pedijatrom (ili drugim zdravstvenim radnikom) ako vaše dete pokazuje bilo koji od sledećih znakova mogućeg zastoja u razvoju, ako se čini da je dete izgubilo neke veštine koje je ranije imalo ili ako imate druge razloge za zabrinutost:

  • Ne može sigurno da hoda, trči, skoči, da se penje uz stepenice
  • Ne može da odgovori na jednostavna pitanja (Kako se zoveš? Ko je tvoja porodica? Koja ti je omiljena priča?) 
  • Ne može da izvrši nalog sa dva elementa (npr. spusti šolju na sto! ili donesi loptu ispod kreveta je!)
  • Ne može samostalno da izvršava svakodnevne rutine – da jede ili da se obuče.
  • Ima teškoće da drži olovku (bojicu)
  • Prenaglašeno u ponašanju ispoljava osećanja ( strah, agresivnost, tugu)
  • Ne govori o dnevnim aktivnostima
  • Ne pokazuje interesovanje da ostvari interakciju ni sa decom ni sa odraslima.

Kako vaše dete raste i vi se razvijate kao roditelj i učite da prepoznajte potrebe vašeg deteta, kao i načine da im izađete u susret. Važno je da brinući o bebi ne zaboravite brigu o sebi. Jedino fizički, mentalno i emocionalno stabilan roditelj  može  pružiti kvalitetno staranje svom detetu. Zato se ne ustručavajte da potražite pomoć i podršku kada su vam potrebni. 

References and comments
  1. https://raisingchildren.net.au/preschoolers/development/development-tracker/4-5-years
  2. Učenje i odrastanje: 37 do 60 mjeseci – Rast I razvoj djeteta iz mjeseca u mjesec, CEDEN – Centar porodičnih resursa za razvoj, obrazovanje I ishranu
  3. Dr sci Nirvana Pištoljević (2016), Rani razvoj deteta: šta treba znati, Udruženje pedijatara Srbije, Beograd.
  4. https://www.cdc.gov/ncbddd/actearly/pdf/checklists/Checklists-with-Tips_Reader_508.pdf