Kako i koliko da hranite odojče?

Važno je svom odojčetu obezbijediti da dobro raste i napreduje, a da pritom ne dobija previše na težini i ne postane gojazno. Da biste to postigli, potrebno je ne samo da vodite računa o izboru namirnica i pripremi obroka, već i da znate koliko i kako treba da hranite svoje dijete.

Količina hrane

Pri uvođenju nemliječne hrane, Vašem odojčetu je u početku dovoljno nekoliko kašičica po obroku. S navršenih šest mjeseci djeca uglavnom jedu 5–10 kašičica nemliječne hrane po obroku, a sa 6–9 mjeseci ta količina se povećava na 2–4 supene kašike. Krajem prve godine života preporučena količina ove hrane je: 4–6 supenih kašika voća ili povrća, ¼ voćke, do dvije supene kašike mesa/ribe, ½ šolje cerealija ili tjestenine.

Ovo su samo okvirne preporuke – među djecom postoje velike individualne razlike u količini hrane koja im je potrebna, zavisno od njihove konstitucije, fizičke aktivnosti, brzine rasta, porodičnih navika. Osim toga, dijete manje jede kad je bolesno, dok mu rastu zubi... Istraživanja pokazuju da je mnogo roditelja koji svom djetetu nude prevelike količine hrane, dok istovremeno brinu da li dijete jede dovoljno! Najbolje je da pustite dijete da Vas vodi. A to znači da posmatrate svoje odojče i reagujete na njegove signale. Hranite dijete polako i strpljivo, prateći njegov/njen ritam. Sačekajte da pojede ono što ste mu dali prije nego što ga ponovo ponudite i prekinite s hranjenjem kad pokaže da mu je dosta.

Konzistencija/gustina hrane

Kad počnete s uvođenjem čvrste hrane, u početku dajte djetetu malo rjeđu kašu ili pire (ali da ne curi iz kašike). Kako dijete raste i sazrijeva, povećavajte gustinu hrane. Sjeckana ili grublje izgnječena hrana daje se od osmog mjeseca života. U tom uzrastu većina djece može da jede i hranu iz ruke – male zalogaje odgovarajuće, bezbjedne hrane, koju dijete samo uzima. Ukoliko dijete ne dobije čvrstu hranu na vrijeme, već se i dalje hrani pasiranom hranom (kritični period do 10. mjeseca), kasnije može imati problema s navikama u ishrani (ograničen jelovnik, teško privikavanje na nove namirnice).

Nikada ne treba davati djetetu kašastu hranu na flašicu sa cuclom!!! Ovaj način hranjenja značajno povećava rizik od prekomjernog unosa kalorija i gojaznosti, a kad djetetu niknu zubi, i od karijesa. Iz flašice može da pije samo vodu ili mliječnu formulu, ako je dobija.

Podsticanje samostalnosti

Za vrijeme obroka dijete treba da sjedi u svojoj stolici za hranjenje i da koristi sopstveni pribor za jelo. Kad bebi sipate hranu u njen tanjir ili šolju, manji je rizik da ćete pretjerati s količinom, a lični pribor za jelo važan je i iz higijenskih razloga. Djeca vole da imaju određene navike i rutine i uživaju u svom priboru za jelo.

Kad počne s nemliječnom hranom, dijete pokušava da uhvati kašiku ili da sâmo uzme hranu iz tanjira. Normalno je da dijete želi da jede sâmo i treba ga ohrabrivati u tome, iako poslije obroka ostaje veliki nered. Poželjno je da dijete što češće jede zajedno s drugim članovima porodice – tako lakše stiče zdrave navike u ishrani i postaje ravnopravni član porodice. Potrudite se da bar jedan obrok tokom dana bude zajednički za cijelu porodicu.