Razgovor kroz igru: djeca uzrasta 3–6 godina

Djeca i razgovor: šta očekivati?

Kad Vaše dijete bude imalo 3–4 godine, vjerovatno će biti u stanju da:

• postavlja složenija pitanja i govori gramatički pravilnije, iako će i dalje praviti greške; 
• izgovori rečenice od 5–6 riječi.

Do svoje pete godine Vaše dijete će vjerovatno biti u stanju da:

• kaže svoje ime i adresu;
• govori razgovjetno i koristi rečenice do devet riječi;
• vodi smislene razgovore i detaljno priča o nečemu što je vidjelo/doživjelo/pročitalo.

U toku cijelog ovog perioda, Vaše dijete će vjerovatno željeti da što više razgovara s Vama, s drugim članovima porodice, sa svojim drugarima. Slušajte svoje dijete i razgovarajte s njim, to je zaista veoma važno za njegov govorno-jezički razvoj. Mala djeca i predškolci često imaju toliko toga da kažu, toliko vijesti da podijele, da se ponekad „spotiču“ o svoje riječi i budu frustrirani – ali to je u redu. Samo dajte svom djetetu vremena i nastavite da slušate. Ono će na kraju sigurno izgovoriti riječi koje traži.

Ako se Vaš maternji jezik razlikuje od jezika većine u zemlji u kojoj živite, koristite ga kod kuće u komunikaciji i razgovoru sa svojom djecom. Nema razloga da brinete, jer će govorno-jezički razvoj Vaše djece biti sličan kao kod njihovih vršnjaka koji govore samo jedan jezik – a kasnije, dvojezičnost može biti samo prednost! Pohađanje vrtića omogućiće dvojezičnim predškolcima da steknu dodatnu praksu govorenja i slušanja većinskog jezika u zemlji.

Ideje za igre i aktivnosti koje podstiču djecu na razgovor

U ovom periodu djeci treba mnogo vježbe i podrške kako bi što više napredovala u svojim govorno-jezičkim vještinama. Što češće budete razgovarali sa svojim djetetom, ono će naučiti više riječi i moći da ih koristi u komunikaciji. Govorno-jezički razvoj djeteta bolje ćete podstaći kroz igru i zabavne aktivnosti, poput pjevanja ili recitovanja dječjih pjesmica, nego ako se fokusirate na pravilan izgovor i gramatička pravila.

Evo nekoliko ideja za podsticanje razgovora kroz igru:

• Razgovarajte s djetetom o onome što njega/nju interesuje. Na primjer, ako vidite da Vaše dijete zainteresovano gleda automobile koji prolaze pored vas, odvojte koji trenutak da popričate o njima.
• Koristite lutke ili igrajte igre pretvaranja. Djeca obično više pričaju kad „uđu“ u neki lik, kad mogu da budu neko drugi, životinja, beba, vatrogasac... To važi čak i za djecu koja su inače tiha i ne govore mnogo.
• Čitajte knjige zajedno. Ako se u lokalnoj biblioteci organizuju sesije čitanja i pričanja priča, odvedite svoje dijete.
• Pričajte priče zajedno. Vaše dijete će sigurno uživati u slušanju, a voljeće i da ono Vama priča jednostavne priče o nečemu čega se sjeća. Kojih priča se Vi sjećate iz djetinjstva? Prisjetite se nekih tradicionalnih priča iz kulture kojoj pripadate i ispričajte ih svom djetetu. Probajte da pričate priču izostavljajući određene riječi i tražeći od djeteta da ih „umetne“ – to može biti zabavno i veoma podsticajno za govorno-jezički razvoj Vašeg mališana.
• Pjevajte pjesme zajedno.
• Pričajte jednostavne viceve i zagonetke. Mala djeca i predškolci obično vole jednostavne igre riječima, uživaju u pronalaženju riječi koje se rimuju, pa čak i u smišljanju novih riječi.

Vrijeme ispred ekrana za malu djecu i predškolce

Od navršene druge godine Vaše dijete može da provodi malo vremena ispred ekrana. Ali do pete godine života to vrijeme ne bi trebalo da bude duže od jednog sata dnevno. Previše vremena ispred ekrana može negativno uticati na govorno-jezički razvoj Vašeg djeteta i oduzeti mu dragocjeno vrijeme za aktivnosti koje podržavaju sve oblasti njegovog razvoja.

Djeca se razvijaju različitom brzinom i ne treba ih stalno porediti. Međutim, ako ste zabrinuti za bilo koji aspekt razvoja Vašeg djeteta, uključujući govorno-jezički razvoj, dobra je ideja da razgovarate s njegovim vaspitačem/vaspitačicom ili da zatražite savjet svog pedijatra.