„Brižne porodice“ – sadržaj programa

Tema 1: VRIJEME NASAMO S DJETETOM

Provedite najmanje pet minuta dnevno nasamo sa svojim djetetom u aktivnosti koju ono samo odabere. Možete Vi predložiti neke opcije. U redu je da aktivnost za koju se Vaše dijete odluči bude vremenski ograničena i to treba jasno da mu/joj kažete. Oslovljavajte dijete po imenu kad mu se obraćate. Na primjer: „Imam pet minuta da ih provedem nasamo s tobom, Jano. Nakon toga moram da spremam večeru. Šta bi željela da radiš sada?” Potrudite se da vas ništa ne ometa u ovoj zajedničkoj aktivnosti tako da možete da posvetite punu pažnju svom djetetu. Važno je da slušate što Vam govori, da gledate što radi i da to komentarišete s entuzijazmom. Ako imate više djece, pokušajte da sa svakim djetetom provedete po malo vremena nasamo.

Tema 2: OPISUJTE ONO ŠTO DIJETE RADI

Govorite o onome što Vaše dijete radi dok provodite vrijeme zajedno: „Vau! Kakav visok i jak zid gradiš tim kockama!“ Već samim opisivanjem onoga što vidite Vi pomažete svom djetetu da razvija jezičke vještine, pokazujete mu da obraćate pažnju na njega/nju i da mislite da je ono što radi važno. A što je najvažnije, tako gradite i razvijate vaš odnos.

Tema 3: GOVORITE O OSJEĆANJIMA

Trudite se da prepoznate osjećanja svog djeteta. Na primjer: „Čini mi se da te to pogađa, da si razočaran… znam, nije ti lako kad vidiš da tvoji prijatelji imaju stvari koje ti nemaš.“ Verbalizovanje osjećanja pomaže djetetu da uspostavi kontrolu nad njima. Vježbajte osvješćivanje svojih osjećanja dok obavljate svakodnevne aktivnosti i podijelite ta osjećanja s djetetom. Primijetite kad Vaše dijete pokušava da Vam pomogne, ohrabrite ga i dajte mu smjernice kad pogriješi, umjesto da ga odmah kritikujete. Svaka aktivnost može postati igra za Vaše dijete. Kad je pred njim/njom neki težak zadatak, ohrabrujte ga/je da bude uporno: „Baš si strpljiva i pomno tražiš, svaka čast!“ A kad dijete obavi taj zadatak, ne zaboravite da ga pohvalite. Trudite se da Vaše pohvale i komentari djetetovih emocija budu što konkretniji i da se uvijek mogu dovesti u vezu s ponašanjem djeteta: „Nije lako naći par čarapa među svom tom robom… zna da bude frustrirajuće.“ Vježbajte da govorite o osjećanjima kad ste sa svojim djetetom.

Tema 4: POHVALE I NAGRAĐIVANJE DJECE

Uočite dobro ponašanje svog djeteta i uvijek ga pohvalite – čak i kad je takvo ponašanje očekivano. „Sve vrijeme si bio tih i sâm si se igrao na podu dok sam gledala seriju. Hvala, Aleksa.“ Nagradite dijete za lijepo ponašanje. Nagrade ne moraju biti skupe – to može biti nešto tako jednostavno kao što je dodatno vrijeme za igru u parku. Koristite konstrukcije tipa „kada…, onda…“ da biste motivisali dijete da obavi i ono što mu baš nije omiljeno. Na primjer: „Kad skloniš stvari sa stola, možeš da gledaš televiziju 30 minuta.“ Nagrade treba da budu nešto što sigurno možete da obezbijedite – važno je da ispunite obećanja. Kad vidite da se dijete trudi da nešto uradi, pohvalite ga bezrezervno, bez pokude. Na primjer, umjesto da kažete: „Mila, hvala što pomažeš, ALI ne prosipaj vodu po podu“, dovoljno je: „Mila, hvala što se trudiš da pomogneš!“ Pohvalite dijete i TU SE ZAUSTAVITE! Važno je da budete konkretni, iskreni i da pokažete entuzijazam kad pohvaljujete. Pohvalite i sebe kad nešto dobro uradite, jer zaslužujete to!

Tema 5: KONKRETNA, POZITIVNA I REALNA UPUTSTVA

Dijete će mnogo prije uraditi ono što tražite od njega ukoliko mu jasno kažete šta očekujete i kako želite da se ponaša, umjesto da stalno ponavljate šta ne treba da radi. Kad nešto želite da mu saopštite, postarajte se da imate njegovu punu pažnju i da Vas vidi dok mu govorite, ako je moguće. Pohvalite svoje dijete kad uradi što mu je rečeno. Nastojte da Vaša uputstva budu uobličena kao zahtjevi, a ne kao pitanja. „Ema, molim te da pjevaš tiše. Mama i ja slušamo vijesti.“ Imajte na umu da ste Vi uzor svojoj djeci i da ona od Vas uče kako da ponašanjem iskažu poštovanje. Dajte jednu po jednu instrukciju, a ne sve odjednom. Koristite tzv. prelazna upozorenja, koja pomažu djetetu da se pripremi za ono što treba da uradi. Na primjer: „Za pet minuta idemo kući.“ Izbjegavajte da vičete na dijete – time i sebe i njega/nju izlažete još većem stresu i ljutnji. Privucite djetetovu pažnju oslovljavajući ga po imenu i obraćajući mu se mirnim i odlučnim glasom.

Tema 6: STRUKTURIŠITE DAN: KUĆNA PRAVILA I RUTINE

Pravila i rutine daju djeci osjećaj sigurnosti, pomažu im da usvoje željena ponašanja i pozitivno utiču na opštu dobrobit porodice. Napravite dnevni raspored za Vas i Vašu djecu, vodeći računa o tome da u njemu bude mjesta kako za strukturisane aktivnosti, tako i za slobodno vrijeme. Imajte na umu da će se djeca bolje pridržavati plana ako budu uključena u njegovu izradu. Uspostavite rutinu za odlazak na spavanje, time podržavate zdravlje svoje djece. Nedostatak ili loš kvalitet noćnog sna čini da djeca budu mrzovoljna i naporna tokom dana. Ustanovite jasna i konkretna kućna pravila, a u njihovoj primjeni budite dosljedni. Pohvale i nagrade pomažu djetetu da poštuje pravila. Na primjer: „Bravo što si se sam presvukao i spremio za krevet!“ Važno je da djeca osjete da Vi prepoznajete kad im je nešto teško i da ih podržavate. Ohrabrite ih dodatnim pohvalama – to će ih učiniti spremnijim da poštuju one rutine koje im predstavljaju veći izazov.

Tema 7: SPRIJEČITE NEPOŽELJNO PONAŠANJE PREUSMJERAVANJEM PAŽNJE DJETETA

Budite proaktivni i preduprijedite neprihvatljivo ponašanje! Koristite konkretne, pozitivne i realne instrukcije da preusmjerite pažnju djeteta: „To je za poslije ručka. Hajde sada da mi pomogneš da postavimo sto, molim te.“ Pokušajte da uočite kad se Vaše dijete sprema da uradi nešto što ne treba i spriječite to na vrijeme. Ostanite mirni, govorite jasnim glasom i pokažite entuzijazam dok preusmjeravate pažnju djeteta na neku drugu aktivnost.

Tema 8: NE OBRAĆAJTE PREVIŠE PAŽNJE NA NEPOŽELJNO PONAŠANJE – POSVETITE PAŽNJU POŽELJNOM PONAŠANJU

Vaše dijete će lakše naučiti da se primjereno ponaša ukoliko ni Vi ni ostali članovi porodice ne budete obraćali previše pažnje na njegovo nepoželjno ponašanje. Na primjer, kad uporno moljaka ili zahtijeva: „Hoću još soka!!!“, odgovorite mu mirno: „Kućno pravilo je jedna čaša soka uz ručak. Dođi da mi pomogneš da iznesem kolače na sto.“ Kad Vaše dijete ima izliv bijesa, napravite kratak predah, dajte sebi pauzu od 10 sekundi. Polako udahnite i izdahnite pet puta. Onda pokušajte da odgovorite smireno. I ne zaboravite da odmah POHVALITE naredno poželjno ponašanje!

Tema 9: UKAZUJTE NA POSLJEDICE NEPOŽELJNOG PONAŠANJA

Pokušajte da izbjegnete izricanje posljedica upućujući dijete na poštovanje instrukcije koju ste mu dali. Na primjer: „Crtaš tako lijepu sliku, Ema! Molim te da bojiš samo po papiru.“ Jasno navedite koje ponašanje ne odobravate i šta će biti posljedica takvog ponašanja ukoliko se desi: „Ako i dalje crtaš po stolu, moraću da ti oduzmem bojice.“ Pružite djetetu mogućnost izbora – dajte mu šansu da ipak posluša Vaše uputstvo prije nego što odredite posljedicu. Postarajte se da Vas sluša dok govorite. Kad se dijete ne ponaša u skladu s Vašim očekivanjima, u redu je da pokažete razočaranje. Ostanite smireni i odlučni dok predočavate djetetu posljedice njegovog ponašanja. 

Tema 10: AGRESIVNO PONAŠANJE – PRIMIRIVANJE 

Pokušajte da izbjegnete potrebu za disciplinovanjem djeteta tako što ćete predupređivati negativno, agresivno ponašanje. Ako do takvog ponašanja ipak dođe, recite djetetu da ide da se primiri. Vodite računa o tome da pritom sami ostanete smireni. Dajte djetetu vremena da se smiri, a potom ga uključite u neku aktivnost gdje može da pokaže pozitivno ponašanje i pohvalite ga za to. Ponekad je jedino što djetetu treba – da bude više obasjano suncem pozitivne pažnje!

Tema 11: RJEŠAVANJE SUKOBA U PORODICI

Kad se djeca svađaju, važno je da privučete njihovu pažnju, da Vas vide. Možete se spustiti tako da fizički budete u istoj ravni. Napravite jedan duboki udah zajedno. Potom pomozite djeci da utvrde u čemu je problem – dajte im priliku da predlože, izaberu i isprobaju rješenja. Možda će se nekad desiti da Vi pogriješite, da vičete i kažete ili uradite nešto što ne treba i nije u redu. U tom slučaju, preuzmite odgovornost i prihvatite da ste napravili grešku. Ponudite djetetu nešto što može da popravi vaš odnos i pružite mu dodatno vrijeme jedan-na-jedan. Ispravljanjem svoje greške osnažićete povezanost između vas, jer će to zacijeliti djetetovu ljutnju i spriječiti eskalaciju sukoba i nepoželjnog ponašanja. Uključite djecu u zajedničko rješavanje sukoba, umjesto da odmah pribjegnete posljedicama!

ZA KRAJ

Počnite da razmišljate o načinima na koje možete podržavati svoje dijete i pomagati mu da usvoji modele poželjnog ponašanja. Koristite strategije savladavanja stresa: pauziranje (brojanje do 10) kad ste pod stresom, relaksaciju tijela prije odlaska na spavanje, jutarnje vježbanje kad se probudite. I obavezno uradite nešto za sebe svakoga dana, priuštite sebi nešto što volite. Vrijeme provedeno nasamo s djetetom najvažniji je element u građenju zdrave i čvrste kuće podrške.