Hrana „za ponekad“

Hrana „za ponekad“ je naziv koji se odnosi na različite namirnice koje nisu neophodne u ishrani djece, kao ni drugih članova porodice. To je najčešće hrana s puno kalorija, zasićenih masti, dodatog šećera i soli, a s malo ili nimalo nutritivno vrijednih sastojaka.

Hrana sa „crne“ liste

  • Slatkiši – keks, kolači, dezerti
  • Mesne prerađevine i kobasice
  • Sladoled, kremovi i konditorski proizvodi (bombone, čokoladice...)
  • Peciva
  • Brza hrana – hamburgeri, pomfrit, pržena hrana
  • Čips i druge grickalice
  • Puter i pavlaka
  • Zaslađeni napici i voćni sokovi

Ova hrana nije zdrava, ali u njoj, nažalost, i odrasli i djeca ponajviše uživaju! Iako se ne preporučuje u svakodnevnoj ishrani, možemo ponekad svoje mališane i sebe častiti ovom hranom – u nekoj posebnoj prilici, ne često, i u što manjoj količini. Novi koncept optimalne ishrane za djecu poznat pod nazivom OptimiX osmišljen je kao prava mjera između onoga što se preporučuje u ishrani i onoga što djeca vole. Osnovni princip je da ništa nije zabranjeno, važno je samo napraviti dobar balans hrane koja se može jesti u velikoj količini i one koju treba konzumirati umjereno ili u malim, vrlo ograničenim količinama. Manje zdrava hrana ne bi smjela da pokriva više od 10% dnevnih energetskih potreba djeteta – 90% svojih dnevnih potreba za hranom dijete treba da zadovoljava unosom kvalitetnih hranljivih namirnica (integralnih žitarica, voća, povrća, mlijeka, mesa s manje masnoće, ribe, orašastih plodova, sjemenki).

Djeci ne treba ukidati slatkiše, ali treba ograničiti njihovu količinu – na primjer, kugla sladoleda ne veća od polovine pesnice djeteta, mala šolja (150 ml) smutija, komadić čokolade veličine djetetovog prsta. Roditelji su skloni da djeci daju nezdravu hranu u mnogo većoj količini nego što je to prihvatljivo, pa će ih, na primjer, često obradovati cijelom kesicom čipsa ili bombona.

Kako pomoći djetetu da pronađe pravu mjeru u izboru hrane „za ponekad“?

  • Čuvajte hranu „za ponekad“ za posebne prilike.
  • Učite dijete da prestane da jede kad osjeti da je sito.
  • Pokušajte da ne etiketirate hranu kao „dobru“ ili „lošu“, već se fokusirajte na različite prednosti zdrave ishrane.
  • Ne ističite koliko je hrana „za ponekad“ ukusna, nemojte pridavati tom aspektu preveliki značaj.
  • Ne koristite ovu hranu kao mito ili nagradu za dobro ponašanje.
  • Nastojte da ograničenja ne budu prestroga, jer će tako „zabranjena“ hrana biti još privlačnija i veći izazov za dijete.

Organizujte se i budite primjer djetetu

Ukoliko slatkiši, grickalice i druge namirnice male hranljive vrijednosti ne budu dostupni u Vašoj kući, djeca neće imati mnogo prilike da ih konzumiraju. To zavisi od Vas. Roditelji određuju tip hrane i pića koji ulaze u kuću, čak i kad su djeca već adolescenti. Nije moguće u potpunosti kontrolisati šta će Vaša djeca jesti van kuće, ali hrana koja se nalazi u kući Vaša je odgovornost. Budite primjer svom djetetu! Mališani gledaju svoje roditelje i ukućane i usvajaju njihove navike, bez obzira no to šta im pričamo i savjetujemo. Osim toga, briga o zdravoj ishrani djece idealna je prilika da preispitate svoje porodične navike u ishrani i unesete neke pozitivne promjene. Lakše je slijediti male korake i uključiti ih u svakodnevne navike. Iznenadićete se kako male promjene mogu da dovedu do velikog napretka u zdravlju Vaše porodice.