Optimalna ishrana djeteta od 13. do 24. mjeseca

U drugoj godini života djetetu je za zdrav rast i razvoj potrebna raznovrsna hrana. Put od dojenja (ili mliječne formule) do hranjenja za stolom u krugu porodice zahtijeva vrijeme. Pripremite se za to da Vaše dijete neće odmah prihvatiti sve vrste hrane koju mu pripremite. Razmišljajte šta je i koliko je dijete pojelo tokom cijele nedjelje, a ne tokom jednog dana.

Nastavite da dojite dijete na zahtjev i danju i noću. Time se održava zdravlje i snaga djeteta, jer je majčino mlijeko i dalje najvažniji dio njegove ishrane. Nema potrebe davati djetetu mliječnu formulu, početnu ili prelaznu (posebna formula za djecu stariju od šest mjeseci), budući da mu majčino mlijeko, uz raznovrsnu ishranu, obezbjeđuje sve potrebne nutrijente.

Majčino mlijeko i dalje obezbjeđuje oko jedne trećine (1/3) ukupne energije koja je djetetu uzrasta 12–24 mjeseca potrebna.

Šest važnih stvari o kojima treba voditi računa ako se djetetu daje dopunska hrana

1. Učestalost. Djetetu treba davati dopunsku hranu pet puta na dan.

2. Količina. Količinu treba povećati na tri četvrtine šolje (¾) do jedne šolje (250 ml). Koristite poseban tanjir kako biste bili sigurni da je dijete pojelo sve što ste mu pripremili.

3. Konzistencija/gustoća. Dijete treba da uzima hranu koju jedu i ostali u porodici, samo usitnjenu, u komadićima veličine zalogaja, tanko narezanu.

4. Raznovrsnost. Potrudite se da svaki obrok bude sastavljen od raznovrsne hrane.  

  • Hrana životinjskog porijekla: dobro termički obrađeno mljeveno meso s niskim sadržajem masti (može biti juneće, jagnjeće, konjsko, svinjsko, pileće, ćureće), džigerica, riba, jaja i mliječni proizvodi. Hrana životinjskog porijekla je veoma važna. Uvedite hranu životinjskog porijekla što ranije i dajte je djetetu što češće. Dobro je skuvajte i sitno isjeckajte.
  • Mahunarke, dobro raskuvane i ispasirane (uklonjene ljuspe).
  • Pasirano kuvano povrće: šargarepa, repa, bundeva, karfiol, prokelj, krastavac, cvekla, patlidžan, paradajz, tikvica, karfiol, brokoli, šargarepa, kupus, paškanat; mogu se praviti i kašice od raznih kombinacija povrća.
  • Pasirano mekano voće: banane, jabuke, kruške, breskve, šljive... Ipak, postarajte se da Vaše dijete ne jede samo voće, već i povrće.
  • Mliječni proizvodi, kao što je mladi meki sir i jogurt.
    • Orašasti plodovi – mljeveni, kao dodatak jelima, ili u obliku paste.
    • Zdrave užine (dodatna hrana između obroka), npr. komadi zrelog voća ili drugo sezonsko voće i povrće jednom ili dvaput na dan.
    • Koristiti jodiranu so.

5. Izbjegavajte da dajete djetetu prerađenu hranu, kao što su zaslađena pića, slatkiši/kolači/torte, prženu ili brzu hranu. Takva hrana sadrži mnogo masnoća, soli i/ili šećera, kao i konzervanse, što ometa zdrav rast djeteta.

6. Voda je najzdravije (i najjeftinije!) piće za dijete. Nudite je djetetu često, obavezno poslije obroka, ne čekajte da ožedni.

Hranjenje prema potrebama djeteta

Budite strpljivi i podstičite dijete da jede, ali ga nemojte prisiljavati. Neka dijete koristi poseban tanjir kako biste se uvjerili da je pojelo sve što ste mu pripremili. Dajte mu da jede hranu iz ruke, podstičite ga da jede samostalno. Dijete treba da ima sopstveni pribor za jelo.

Higijena

Održavanje higijene (čistoće) veoma je važno da bi se izbjegla dijareja i druge bolesti. Hranite Vaše dijete čistom kašikom, dajte mu da pije iz čiste šolje. Hranu koju dajete djetetu čuvajte na higijenski bezbjednom mjestu. Prije nego što krenete da pripremate hranu i hranite bebu obavezno operite ruke sapunom i vodom. Prije jela uvijek operite svoje i djetetove ruke. Operite ruke sapunom i vodom i nakon korišćenja toaleta i presvlačenja bebe.