Optimalna ishrana djece od 3. do 5. godine

U toku druge godine života Vašeg djeteta naučili ste dosta o njegovim/njenim nutritivnim potrebama, izboru namirnica i načinu pripreme hrane, upoznali ste navike svog djeteta, izborili se s najvećim teškoćama koje su se javljale. Iskustvo pokazuje da se od treće godine djeteta pažnja roditelja sve više usmjerava na druge aktivnosti i potrebe djeteta. Ne zaboravite, ishrana je i dalje jedan od ključnih faktora koji pomažu da dijete raste i razvije se do svog punog potencijala. Odgovarajuća ishrana je i dobra prevencija nutritivnih i zdravstvenih problema koji se mogu javiti kasnije u životu, kao što su gojaznost, šećerna bolest i bolesti srca i krvnih sudova.

Šta i koliko dijete treba da jede

• Djeca uzrasta od dvije do pet godina obično godišnje porastu oko sedam centimetara i dobiju u tjelesnoj masi oko dva kilograma. Nakon navršene druge godine (do četvrte), da bi normalno raslo i dobijalo na težini, dijete treba da uzima 1300 kalorija na dan (24 sata). Kalorijske potrebe, međutim, variraju u zavisnosti od aktivnosti, građe i metabolizma djeteta, pa se nemojte brinuti ako Vaše dijete ne jede onoliko koliko Vi očekujete.
• U ovom uzrastu apetit djeteta varira – veći je tokom perioda intenzivnog rasta i smanjuje se kad je dijete umorno ili uzbuđeno. Djeca vole da jedu iz svog pribora za jelo, a i Vi ćete lakše odrediti porciju koja odgovara djetetu ako koristite dječji tanjir.
• Djetetu i dalje treba nuditi raznovrsnu hranu, iz svih pet grupa namirnica. Različiti nutrijenti imaju različite uloge i zadovoljavaju različite potrebe organizma Vašeg djeteta. Osnova ishrane u ovom uzrastu slična je ishrani odraslih, ali se količina znatno razlikuje.
• Poslije navršene druge godine djetetu se može ponuditi mlijeko sa 2% mliječne masti, tj. obrano a ne punomasno mlijeko. Količinu mlijeka treba ograničiti na oko 500 ml, a soka na 120 ml dnevno.
• Ako jede dosta svježeg voća, povrća i žitarica, djetetu ovog uzrasta neće biti potrebni dodatni vitamini. Vitamini koje sadrži hrana najlakši su za korišćenje i u najboljim su kombinacijama.
• Navike u ishrani koje treba izbjegavati: korišćenje bočice, veće količine slatkiša, gusti sokovi, zaslađene žitarice, čips, smoki.

Kad i kako dijete treba da jede

• Dnevni jelovnik Vašeg djeteta trebalo bi da se sastoji od češćih manjih obroka (obično tri obroka i dvije užine između njih). Svakog dana Vaše dijete mora imati sva tri obroka – ne treba ih preskakati niti objedinjavati. Poželjno je da dijete svakog dana uzima obroke u približno isto vrijeme.
• Doručak treba da bude u toku prvog sata nakon buđenja. On daje potrebnu energiju za početak dana, a dijete koje je steklo naviku da doručkuje kod kuće biće manje sklono hrani koja se nudi po kioscima i pekarama. Muka oko ranijeg buđenja višestruko se isplati!
• Ostali obroci planiraju se u razmaku od dva do tri sata. Posljednji obrok u toku dana trebalo bi da bude bar sat vremena prije odlaska na spavanje.
• Pokušajte da obogatite jelovnik Vašeg djeteta novim idejama i načinima pripreme namirnica. Djeca vole šarenu, atraktivno serviranu hranu.
• Između obroka djetetu treba ponuditi užine. Teško je malom djetetu obezbijediti kalorije i nutrijente koji su mu potrebni samo kroz tri glavna obroka. Užine su takođe zgodne za uvođenje nove hrane – dijete će je najlakše prihvatiti ako mu je servirate za užinu.

Pravilne navike u ishrani koje se uspostave u djetinjstvu traju cijeloga života

Navike koje usvojimo u ranim godinama prate nas kroz cio život. Od nemjerljivog je značaja za Vaše dijete da ga naučite zdravim navikama u ishrani kako bi se eliminisali mnogobrojni negativni faktori koji utiču ne samo na nastanak mnogih bolesti, već i na pravilan rast i razvoj djeteta. Jedan od najdragocjenijih darova koji možemo dati svom djetetu jeste da mu omogućimo da nauči da pravi sopstvene dobre izbore kad je hrana u pitanju. Ako to uspijete, dijete će biti spremno, kad počne svakodnevno da provodi vrijeme u nekom okruženju bez Vašeg nadzora, da se odbrani od mnogobrojnih loših izbora koji su lako dostupni.

Hranjenje je mnogo više od hrane.

Vi određujete

• Šta dijete jede – sve vrste namirnica: žitarice, voće, povrće, meso, ribu, jaja, mlijeko i mliječne proizvode.
• Ko hrani dijete ili nadgleda hranjenje (ovaj posao ne može se prepustiti starijoj djeci!).
• Kad dijete jede – ako je moguće, približno u isto vrijeme svakoga dana: doručak, užina, ručak, užina, večera. Djetetu su potrebne navike i rutina, to mu stvara osjećaj sigurnosti.
• Gdje dijete jede – za stolom, pri čemu mlađe dijete sjedi na posebnoj, visokoj stolici, a starije na običnoj stolici. Kad god je moguće, okupite više članova porodice u vrijeme obroka.

Dijete određuje

• Da li će da jede ponuđeno ili neće. Dječje NE shvatite kao NE – u tom trenutku. Ponudite ponovo (i do deset puta) namirnicu koju dijete ne prihvata, u nekom drugom obliku, pomiješano s nekom namirnicom koju rado jede, maštovito servirano. Naoružajte se strpljenjem i razumijevanjem.
• Koliko će da pojede. Stavite manje, pa dodajte po potrebi. Ne tjerajte dijete da jede na silu i da pojede sve iz tanjira. Mlađem djetetu dozvolite da jede prstima, a starije učite kako se koristi pribor za jelo. Dozvoljeno je malo brljanja (po tanjiru) i prljanja (garderobe).

Da biste svom djetetu omogućili optimalan rast i razvoj i stvaranje dobrih navika, važno je da vodite računa ne samo o tome šta i koliko jede, već i kad, kako i gdje jede, ko ga hrani ili nadzire tokom obroka. U uzrastu od dvije godine Vaše dijete je dovoljno razvilo motorne vještine da može da se hrani bez pomoći i treba mu to i dozvoliti. Tolerišite dječje manire za stolom i nered koji za njim ostaje. Pokažite svoje dobre manire –dijete će učiti od Vas. U ovom uzrastu dijete definiše šta voli i šta ne voli, a to može biti veoma zahtjevno i obroci se mogu razvući u nedogled. 

Sa tri godine dijete se već spretno služi kašikom i viljuškom, traži omiljenu hranu (često slatkiše) i može se desiti da više dana uzastopno zahtijeva istu hranu. Djeca vole da pomažu u kuhinji i da se igraju spremanja i serviranja hrane. Naučite svoje dijete od malih nogu da jede za stolom, da svaki zalogaj sažvaće i da nikad ne žuri niti priča sa zalogajem u ustima. Ako omogućite Vašem djetetu da uživa u jelu zajedno s ostalim ukućanima, ono će naučiti da su obroci vrijeme i za druženje i prijatne porodične trenutke.

Budite primjer svom djetetu! Mališani posmatraju i usvajaju navike roditelja i ukućana, bez obzira na to šta im pričamo i savjetujemo. Briga o zdravoj ishrani djeteta može koristiti cijeloj porodici, kao prilika da se preispitaju navike u ishrani i unesu neke pozitivne promjene. Lakše je slijediti male korake i uključiti ih u naše svakodnevne navike. Može Vas iznenaditi kako male promjene mogu da dovedu do velikog napretka u zdravlju Vaše porodice.