Aktivnosti opismenjavanja

O aktivnostima opismenjavanja

Razgovor, zajedničko pjevanje, igranje igara sa zvukovima i riječima, čitanje, pisanje i crtanje s djetetom – sve su to aktivnosti koje pomažu da Vaše dijete izgradi dobru osnovu za pismenost. Svakodnevne aktivnosti, one koje obavljate kod kuće, a kad je to moguće, i u drugim prostorima poput prodavnice ili biblioteke, takođe nude mnogo zabavnih mogućnosti za razvoj pismenosti.

Za aktivnosti opismenjavanja ne treba Vam puno vremena – dovoljno je da nekoliko puta dnevno izdvojite po pet minuta. Bitno je da različite situacije u toku dana koristite kao prilike da podstaknete dijete da uči. Možete, na primjer, zajedno sastavljati listu namirnica za kupovinu i pustiti dijete da dopiše ponešto, igrati igre rimovanja ili čitati priče prije spavanja. Zapamtite, nikad nije prerano da počnete s aktivnostima opismenjavanja – čak i bebe uživaju da slušaju priče i učestvuju u razgovoru.

U nastavku su date neke aktivnosti opismenjavanja za različite uzraste. Ako imate malu djecu različitih godina, ove aktivnosti možete kombinovati ili ih prilagoditi tako da odgovaraju interesovanjima i vještinama svakog djeteta.

Bebe, mala djeca i mlađi predškolci: aktivnosti opismenjavanja

Aktivnosti pričanja i pjevanja

Razgovor i pjevanje pomažu maloj djeci da razviju vještine slušanja i govora. Evo nekoliko ideja za početak:

• Koristite rimu kad god možete. Koristite izraze poput „dođe maca na vratanca“, propratite ono što radite nekim poznatim rimama, na primjer: „Trljam, trljam, sve se puši, perem glavu, vrat i uši“, „Snijela koka jaje, pa ga ... daje“, ili ih sami smišljajte: „Peru se zubići da se ne usele crvići“.
• Pjevajte tradicionalne dječje pjesmice. One Vaše dijete uče jeziku, rimi, ponavljanju, ritmu. Prisjetite se pjesmica iz djetinjstva i pjevajte ih svojoj djeci.
• S bebama i sasvim malom djecom možete ponavljati zvuke koje ispuštaju ili proizvesti neki zvuk i podstaći dijete da ga oponaša. Na primjer: „Krava kaže ‘muuu’. Kako kaže krava?”
• U vrijeme obroka razgovarajte o hrani koju pripremate, kakvog je ukusa i kako izgleda.
• Kad izađete u šetnju, razgovarajte o šuštanju lišća, cvrkutu ptica, zvucima saobraćaja. Podstaknite dijete da osluškuje zvuke u okruženju, pitajte ga da li može da oponaša zvuk vjetra, kiše, vode koja kaplje, zvuk aviona, voza, automobila.
• Igre pogađanja koje uključuju boje mogu biti veoma zabavne djeci, posebno predškolcima. Zamislite, na primjer, neki predmet iz okruženja koji dijete može da vidi i kažete: „Vidim, vidim, vidim... nešto zeleno! Šta je to?“

Vrijeme za knjigu: čitanje i druge aktivnosti

Čitanje naglas veoma je podsticajno za djecu, čak i dok su veoma mala i još ne razumiju sve riječi koje izgovarate. Čitajte svojoj djeci, jer to razvija njihov rječnik, sposobnost slušanja, razumijevanja i povezivanja zvuka i riječi.

Evo nekih savjeta za čitanje s djetetom i za aktivnosti koje susret s knjigom mogu učiniti privlačnim i korisnim iskustvom:

• Čitajte priče i pjesme s rimom, naglašenijim ritmom i ponavljanjima.
• Podstaknite svog predškolca da sâm okreće stranice i priča o onome što vidi. Možete pokazivati prstom dok čitate i tako voditi djetetov pogled slijeva nadesno preko stranice, skrećući pažnju na određene riječi ili fraze – ali na zabavan način.
• Za malu djecu birajte tzv. preklapalice i knjige s različitim teksturama koje mogu da dodiruju, osjete, istražuju. Možete i sami napraviti knjigu s materijalima i predmetima koje Vaše dijete voli da gleda i dodiruje.
• Potrudite se da čitanje priča bude interaktivna aktivnost. Postavljajte pitanja koja će podstaći dijete na razgovor, na primjer: „Šta će se sljedeće dogoditi, šta misliš?“, ili: „Sjećaš se kad smo se mi ovako vozili autobusom?“
• Povežite knjige sa stvarnim životom. Na primjer, ako ste pročitali priču o igranju pod drvetom, mogli biste da izađete u dvorište ili park, sjednete ispod nekog drveta i podstaknete dijete da pronalazi lišće, grane, pupoljke... poput onih koje je vidjelo u knjizi.
• Ohrabrite svoje dijete da odglumi nešto iz priče koju čitate, na primjer, da korača kao džin, skače kao kengur i sl.

Aktivnosti crtanja i pisanja

Škrabanje i crtanje pomažu maloj djeci da razviju vještine koje će im biti potrebne kad budu učila da pišu. Evo nekoliko aktivnosti koje možete isprobati s malom djecom i predškolcima:

• Ohrabrite dijete da crta i piše koristeći olovke, bojice i flomastere. Vjerovatno će mu se dopasti ideja da oboji ili nacrta nešto na rođendanskim čestitkama ili pismima.
• Podstaknite ga/je da proba da piše slova. Može, na primjer, da napiše svoje ime ispod svakog crteža koji napravi. Ili Vi napišite neka slova, a on/ona neka ih „podebljava“ koristeći olovku druge boje.
• Pomozite djetetu da od tijesta za igru napravi slova azbuke ili brojeve.
• Dajte mu/joj priliku da koristi slova u različitim oblicima – slova-kockice, magnetna slova koja se lijepe na frižider, slova kao djelove slagalice.
• Izrežite iz časopisa slike nekih osnovnih predmeta za domaćinstvo ili ih nacrtajte – na primjer, sto, stolica, televizor, vrata... Zatim na posebnim papirićima napišite nazive tih predmeta. Igra može da počne: zadatak je da se svaki naziv napisan na papiriću poveže s odgovarajućom slikom.
• Zamolite dijete da Vam priča o svojim crtežima. Podstaknite ga da zapisuje riječi koje koristi da opiše crtež i pomozite mu u tome.

Stariji predškolci: dodatne aktivnosti opismenjavanja

Kad se približi vrijeme za polazak u školu, pored gorenavedenih aktivnosti, možete isprobati i neke nove: 

Razgovor

• Igrajte igre riječima koje podstiču dijete da uočava glasove i prepoznaje ih u riječima. Na primjer: „Na slovo, na slovo... F! Šta je to što mogu da vidim, a počinje ovim glasom?“
• Podstaknite dijete da traži riječi koje se rimuju. Na primjer: „Mačka, tačka... Znaš li još neku riječ koja slično zvuči?“
• Recite djetetu da izgovori neku kombinaciju glasova, bilo kojih, a zatim pokušajte da smislite riječi koje počinju tim glasovima. Na primjer: „MO? Kakav smiješan zvuk... Ali hajde da vidimo koje sve riječi možemo da napravimo s njim: more, mornar, mozak...“
• Razgovarajte o prošlim događajima. Na primjer, zamolite dijete da Vam priča o nečemu što je voljelo da radi u vrtiću prethodne nedjelje. Možete ponekad zapisati te priče.
• Razgovarajte o budućnosti. Recite svom djetetu šta planirate da radite narednog dana ili tokom vikenda. Zamolite ga da Vam kaže šta sve treba da uradi prije nego što ode u krevet.

Vrijeme za knjigu: čitanje i druge aktivnosti

• Čitajte priče, a zatim razgovarajte o njima. Možete pitati dijete: „O čemu se govori u ovoj priči?“, ili: „Je li ti se dopao taj lik? Zašto?“
• Starija djeca vole slovarice – pitajte dijete zna li neke riječi koje počinju slovom koje gledate.
• Predložite djetetu da napravi knjigu pričica ilustrovanu svojim crtežima. Uz Vašu pomoć, ono to može da uradi na računaru ili koristeći papir i olovku. Pomozite mu da sastavi priču i da samo napiše bar neka slova u riječima.
• Dok šetate, skrećite mu pažnju na natpise na bilbordima, izlozima prodavnica, uličnim znakovima, na artiklima u supermarketu. Pitajte dijete da izdvoji i pročita neka slova ili riječi koje prepoznaje na tim natpisima. Kod kuće možete koristiti kataloge i reklamne letke u istu svrhu.
• Posjetite zajedno lokalnu biblioteku i ohrabrite svoje dijete da izabere knjige za čitanje kod kuće. U nekim bibliotekama organizuju se sesije čitanja priča i dječji čitalački klubovi.

Aktivnosti crtanja i pisanja

• Ohrabrite dijete da napiše svoje ime na čestitkama, a možda i imena ostalih članova porodice. Kad bude moglo dobro da prepoznaje i upotrebljava sva slova, biće spremno za pisanje velikih i malih slova.
• Igrajte se kupovine i dajte djetetu da sastavi listu potrebnih namirnica. Ili se možete pretvarati da otvarate restoran, a Vaše dijete ima zadatak da osmisli i napiše jelovnik.
• Predložite djetetu da napravi knjigu riječi i slika: na jednoj strani je riječ, a na drugoj slika te riječi. Ako treba, pomozite mu. Učinite ove aktivnosti zabavnim za Vaše dijete i uživajte u njima zajedno.