Poteškoće u razvoju rane pismenosti

Poteškoće u razvoju rane pismenosti uključuju probleme s govorom i slušanjem, prepoznavanjem slova i izgovaranjem riječi. Bebe i mala djeca razvijaju govorno-jezičke vještine različitom brzinom, pa nisu svi rani problemi s govorom ili jezikom znaci poteškoća u opismenjavanju. Ako Vaše dijete ima 3–4 godine i brine Vas kako ono govori, sluša i prepoznaje slova, potražite mišljenje i savjet stručnjaka.
Body

O poteškoćama u razvoju rane pismenosti

Neka djeca s poteškoćama u razvoju rane pismenosti vremenom će dostići svoje vršnjake. Ipak, djeci koja u ranom djetinjstvu sporo napreduju često je potrebna dodatna pomoć. Problemi u razvoju pismenosti u predškolskom i ranom školskom uzrastu mogu dovesti do kašnjenja u razvoju pismenosti na duži rok.

Potražite stručnu pomoć ukoliko Vaše dijete ima 3–4 godine i brine Vas:

  • način na koji govori i/ili sluša;
  • sposobnost djeteta da prepozna slova azbuke;
  • način na koji spaja glasove da bi napravilo riječi.

Takođe, ako imate porodičnu istoriju problema s opismenjavanjem, dobro je da potražite savjet. Možete prvo porazgovarati s vaspitačem/vaspitačicom ili učiteljem/učiteljicom Vašeg djeteta, vašom patronažnom sestrom, pedijatrom ili logopedom. Ukoliko bude potrebe, oni Vas mogu uputiti na druge, dodatne usluge i podršku.

Znaci poteškoća u razvoju rane pismenosti: djeca uzrasta 3–4 godine

Bebe i mala djeca razvijaju govorno-jezičke vještine različitom brzinom. Mnoga djeca koja kasnije progovore sustignu svoje vršnjake do 3. ili 4. godine. To znači da ne možemo reći da su veoma rani problemi s riječima i govorom sigurni znaci poteškoća u razvoju rane pismenosti. Međutim, kad dijete dostigne uzrast 3–4 godine, neki od ovih problema mogu ukazivati na poteškoće ranog opismenjavanja.   

Ako Vaše dijete ima 3–4 godine, znaci poteškoća u razvoju rane pismenosti mogli bi biti:

  • ako je dijete kasno počelo da govori i ima poteškoća u učenju i pamćenju novih riječi;
  • ako izostavlja riječi koje su mu potrebne da sastavi kompletnu rečenicu – na primjer, „idemo park“, umjesto „hoćemo li da idemo u park“ i sl.;
  • ako ne prepoznaje nijedno slovo azbuke;
  • ako ima poteškoća s povlačenjem linija i ne može da napravi oblike koji liče na slova;
  • ako ne povezuje riječi koje slično zvuče – na primjer, „mačka – tačka – značka“;
  • ako ne može da ponovi bar neke djelove pjesmica.

Kad je riječ o ranim vještinama koje predstavljaju osnov za čitanje i izgrađivanje odnosa prema pisanoj riječi, potražite savjet i pomoć ako Vaše dijete:

  • nije u stanju da kaže šta je prikazano na slici u slikovnici – na primjer, da neko trči, sjedi, jede i sl.;
  • ne može da razlikuje prednju i zadnju koricu knjige, ili ne zna kako da drži knjigu;
  • ne može da imenuje jednostavne predmete predstavljene u knjizi;
  • zaboravlja koje je knjige ranije čitalo, čak i kad mu/joj pokažete njihove korice;
  • ne voli da mu/joj se čita redovno.

Poteškoće u razvoju pismenosti: djeca uzrasta pet godina i više

Na nivou govora, poteškoće u razvoju pismenosti mogu se očitovati kao nesposobnost djeteta da:

  • razumije jednostavna uputstva – na primjer: „Obuci jaknu“;
  • upotrijebi neku novu riječ kada govori;
  • koristi duže rečenice (sa pet ili više riječi);
  • prepozna i smišlja riječi koje počinju na isti način (na primjer, „maca – mama – marka“) i glasovne sklopove koji se rimuju (na primjer, „prut – ljut“, „brod – pod“, „ruka – kuka”);
  • rastavi jednostavne riječi na slogove ili glasove (na primjer, „ba-na-na“) ili da spoji glasove kako bi formiralo riječi;
  • koristi jednostavna gramatička pravila – na primjer, kazaće „Ona lomi čašu“, umjesto „Ona je slomila čašu“;
  • koristi riječi za poređenje kao što su „teži“, „jači“ ili „kraći“ – na primjer, ako kažete: „Auto je veliki, ali autobus je...?“, trebalo bi da dijete zna da dopuni rečenicu („veći“);
  • priča priču ili prepriča neko dešavanje pravim redosljedom.

Kad je riječ o čitanju, znaci poteškoća u razvoju pismenosti mogu biti sljedeći:

  • ako Vaše dijete ne pokazuje interesovanje za knjige i čitanje;
  • ako brka redosljed događaja u pričama;
  • ako ne može da poveže događaje u knjigama s onim što se dešava u životu;
  • ako ne može da prati kad mu/joj čitate, ne razumije smisao te aktivnosti ili ne nalazi zadovoljstvo u njoj.

Kad je riječ o razumijevanju koncepta pisanog (štampanog) teksta, obratite pažnju ako Vaše dijete:

  • ne zna da se štampane riječi razlikuju od slika i da su tu da se čitaju;
  • ne zna da svako slovo azbuke ima svoj naziv i da mu odgovara određeni zvuk – glas;
  • ne može da imenuje bar osam slova;
  • ne škraba pokušavajući da napiše svoje ime, neku poruku i sl. (čitljivost nije važna, stvar je u tome da li pravi pokušaje ili ne).

Kako pomoći djeci s poteškoćama u ranom opismenjavanju?

Ako Vaše dijete ima poteškoća u razvoju rane pismenosti, budite uporni i pružajte mu što više prilika da iskusi govorni i pisani jezički izraz u svim oblicima. Tako ćete mu pomoći da se pripremi za usvajanje vještina čitanja i pisanja u školi. Evo nekih predloga:

  • Često i uporno ohrabrujte dijete da čita, piše i crta, čak i ako stalno pravi greške. Na primjer, nudite mu/joj knjige, časopise, brošure... – ako je dijete okruženo raznim štampanim materijalima, veća je vjerovatnoća da će se zainteresovati i pokušati nešto da pročita.
  • Kad Vaše dijete počne da čita, izdvojite redovno vrijeme za zajedničko čitanje. Nekad će ono čitati Vama, nekad Vi njemu – to će mu svakako pomoći da prevaziđe moguću frustraciju u procesu ovladavanja vještinom čitanja.
  • Koristite svakodnevne prilike za čitanje i pisanje. Na primjer, pročitajte naziv ulice kojom prolazite, čitajte natpise na prodavnicama, jelovnike u restoranu, cijene i etikete u prodavnici. Takođe, možete zajedno napisati imejl, pismo ili tekstualnu poruku prijatelju. Tako dijete uči koliko su čitanje i pisanje korisni.
  • Učinite pisanje zabavnim. Na primjer, kad Vaše dijete počne da piše, ohrabrujte ga da pravi rođendanske čestitke ili napiše spisak za kupovinu. Možete mu/joj ostavljati pisane poruke na nekom posebnom mjestu, npr. u kutiji za užinu. A možda i ono Vama, zašto da ne?
  • Posjetite lokalnu biblioteku – učlanite se i redovno pozajmljujte knjige.
  • Ako dijete ide u školu, organizujte se da mu obezbijedite uslove za učenje kod kuće. Pomoći će mu ako ima rutinu i mirno vrijeme za učenje i čitanje.

Kad Vaše dijete krene u školu, možete razgovarati s učiteljicom i provjeriti kako napreduje. Možda ćete morati zajedno da radite na planu podrške za Vaše dijete. Što ranije priskočite u pomoć svom djetetu, to će njegov dugoročni napredak biti bolji. Za više ideja, pogledajte naše članke o čitanju s djetetom i aktivnostima opismenjavanja koje možete raditi zajedno.