Netolerancija na hranu kod djece

Netolerancija na hranu nije isto što i alergija na hranu. Simptomi netolerancije na hranu uglavnom uključuju nadimanje, dijareju i bolove u stomaku, a obično nestaju sami od sebe. Netolerancija na laktozu, pšenicu, različite aditive i fruktozu najčešći su oblici netolerancije na hranu.
Body

O netoleranciji na hranu 

Netolerancija na hranu je neželjena reakcija organizma na hranu koju jedemo. Reakcija se javlja zato što naše tijelo ne može pravilno da razgradi neku hranu, ili pak usljed iritacije nekom hemijskom supstancom koja se nalazi u hrani.

Neke osobe imaju netoleranciju na određenu vrstu hrane, ali mogu bez problema konzumirati male količine te hrane.

Netolerancija na hranu nije isto što i alergija na hranu. Alergija na hranu znači da naš imunološki sistem reaguje na hranu koju jedemo. Netolerancija na hranu ne uključuje reakciju imunološkog sistema. Alergijske reakcije na hranu su burnije i obuhvataju više simptoma nego što je to slučaj s netolerancijom na hranu. 

Simptomi netolerancije na hranu 

Simptomi netolerancije na hranu uključuju:

  • nadimanje,
  • dijareju,
  • bolove u stomaku,
  • glavobolju,
  • ranice u ustima.

Ovi simptomi se često javljaju kao odložene reakcije, nekad i do dva dana nakon što je osoba pojela hranu koju ne podnosi.

Ako mislite da Vaše dijete ima netoleranciju na neku hranu, ili uočavate neke od navedenih simptoma, ali niste sigurni na šta oni ukazuju, najbolje je da porazgovarate sa svojim pedijatrom.

Najčešći oblici netolerancije na hranu 

Najčešće se javlja netolerancija na:

  • laktozu, tj. šećer u mliječnim proizvodima,
  • pšenicu,
  • aditive za hranu, uključujući pojačivače ukusa kao što je mono-natrijum glutamat (MSG ili MNG),
  • fruktozu, tj. šećer u voću.

Dijagnostikovanje netolerancije na hranu 

U dijagnostikovanju netolerancije na hranu najviše se koriste tzv. eliminacione dijete. One podrazumijevaju da se iz ishrane djeteta uklone sve vrste namirnica koje mogu uzrokovati netoleranciju. Te namirnice se uklanjaju na određeno vrijeme, obično tokom nekoliko sedmica. Nakon tog perioda, „sumnjive“ vrste namirnica se ponovo uvode, ali jedna po jedna, kako bi se moglo tačno utvrditi koja hrana uzrokuje netoleranciju.

Ukoliko se sumnja da postoji netolerancija na fruktozu ili laktozu, ljekari mogu da koriste i test disanja. Ovim testom se analizira količina vodonika u vazduhu koji dijete izdahne. Djeca koja ne podnose laktozu imaće veći nivo vodonika u dahu.

Netoleranciju na laktozu nekad je teško dijagnostikovati jer simptomi mogu biti veoma slični alergiji na hranu.

Šta učiniti ako dijete ima netoleranciju na hranu? 

Ako je Vašem djetetu dijagnostikovana netolerancija na neku hranu, ljekar može preporučiti da dijete jede manje količine te hrane ili da je potpuno isključi iz svoje ishrane.

Ako Vaše dijete pojede nešto što njegov organizam ne podnosi i dobije simptome netolerancije, treba da znate da ti simptomi obično nestaju sami od sebe. Vašem djetetu ne treba hitna medicinska pomoć.

Ako ti simptomi uključuju dijareju, morate se pobrinuti da dijete bude hidrirano, tj. da unosi dovoljno tečnosti.

Koliko dugo traje netolerancija na neku hranu?

Ne znamo mnogo o tome kolika je vjerovatnoća da će djeca prerasti netoleranciju na određenu vrstu hrane. Koliko će biti trajna netolerancija na neku hranu, zavisi od vrste hrane i od razloga zbog kojih organizam Vašeg djeteta na nju reaguje.

Ako mislite da je Vaše dijete preraslo netoleranciju na neku hranu, posavjetujte se sa svojim ljekarom ili nutricionistom. Oni će Vam vjerovatno predložiti da tu vrstu namirnica pažljivo i polako uvodite u ishranu djeteta kako biste provjerili da li se netolerancija na hranu povukla.