Upravljanje stresom

Šta treba znati o stresu?

Stres je dio života, nešto što svi doživljavaju. Nekad je i koristan, motiviše nas da se fokusiramo na suočavanje sa izazovima i ostvarivanje ciljeva. Ali previše stresa ne čini dobro nikome od nas, jer otežava obavljanje svakodnevnih obaveza. Ako ste izloženi velikom stresu, možete se razboljeti ili posustati u brizi o svojoj djeci, ili pak izgubiti osjećaj i motivaciju da uživate u svakodnevnom porodičnom životu.

Šta izaziva stres?

Promjene koje se dešavaju u životu, čak i one pozitivne, mogu biti stresne, pogotovo ako mislite da se ne možete nositi s njima. Na primjer, za mnoge ljude rođenje djeteta predstavlja stresan događaj. Osjećati se nesigurno, nemati kontrolu nad svojom okolinom, imati previše posla a nedovoljno vremena – sve su to situacije i stanja koja izazivaju stres. Rođenje bebe je često događaj koji izaziva veliki stres u životu porodice ili pojedinih članova porodice, a posebno ako beba ima zdravstvene ili razvojne probleme. Tada i rutinske, svakodnevne stvari, poput izlaska iz kuće/stana i odlaska u školu i na posao, mogu izazvati doživljaj stresa.

Znaci koji ukazuju na to da ste pod stresom

Ako ste pod stresom, Vaše tijelo će Vas vjerovatno o tome obavijestiti. Kad je osoba pod stresom, povećava se broj otkucaja srca, disanje se ubrzava, a mišići postaju napeti. Ponekad Vam te kratkotrajne reakcije na stres mogu pomoći da razriješite stresnu situaciju. Stres izaziva pojačano lučenje adrenalina i onda Vas taj adrenalinski „skok“ podstakne, na primjer, da ubrzate korak da biste na vrijeme stigli do autobusa. Ali ako nastavite dalje istim tempom, Vaše tijelo će se iscrpsti. Možda ćete završiti s glavoboljom, problemima sa spavanjem, probavnim problemima ili sa osjećajem da jednostavno ne možete da prevladate stres. To očigledno nije dobro za Vaše zdravlje i blagostanje.

Zato je važno da pazite na znakove stresa, a neki od izgledaju ovako:

• Brinete zbog svega i svačega.
• Konzumirate previše alkohola, pušite ili koristite narkotike.
• Teško Vam je da budete tolerantni prema partneru ili prema djeci.
• Imate problema sa spavanjem.
• Ne osjećate se dobro – imate glavobolje ili druge vrste bolova.
• Ne želite ujutru da ustanete iz kreveta.
• Često pomislite: „Nikad neću izaći iz ove zbrke!“
• Osjećate se kao da ne upravljate stvarima koje su dio svakodnevice, poput porodičnih rutina ili finansija.

Usredsredite se na bitno

Stres je često znak da pokušavate da uradite previše. Zato odredite šta je najbitnije i postavite realne ciljeve za ono što treba da uradite u toku konkretnog dana. Izbjegavajte da preuzimate više obaveza i odgovornosti nego što možete da podnesete. Napravite dnevni ili nedjeljni plan, a porodične rutine mogu Vam pomoći da osjetite da vladate situacijom, čime se i stres snižava za nekoliko nivoa. Ako velike zadatke razdijelite na manje, lakše ćete njima upravljati. Takođe, možete zatražiti pomoć porodice ili prijatelja.

Ostanite povezani s drugima

Razgovor s partnerom ili s prijateljima može Vam pomoći da stvari sagledate iz druge perspektive. Ako Vam je teško da razgovarate, možete pokušati da vodite dnevnik da biste zabilježili svoje misli i osjećanja. Provođenje vremena s prijateljima takođe može biti prava pomoć. Ponekad i „kafa s nogu“ može biti dovoljna, jer kad s nekim podijelite brige, to pomaže da se osjećate podržano i da se lakše nosite s obavezama i teškoćama. Ako na raspolaganju imate malo vremena, povezivanje putem društvenih mreža s drugim roditeljima, pa čak i komunikacija imejlom s prijateljima, mogu Vam pomoći da ostanete u kontaktu s istomišljenicima ili sa osobama sličnih preokupacija.

Fizičko i emocionalno zdravlje su prioritet

• Izbjegavajte što najviše možete stimulanse poput cigareta i kofeina, kao i alkohol, koji pospješuje depresiju. Njegujte svoje fizičko zdravlje tako što ćete jesti dobro, malo vježbati i odvojiti vrijeme za odmor. Ponekad brza šetnja kvartom ili kratka drijemka mogu učiniti dosta da Vam se raspoloženje popravi.
• Ako Vam je teško da zaspite, prije odlaska u krevet nemojte gledati televiziju, provjeravati imejl ili posjećivati društvene mreže. Ako noću ležite budni, ustanite i uzmite da prelistavate neki ne-previše-zanimljiv časopis ili knjigu, dok se ne uspavate.
• Pokušajte da se opustite koristeći vježbe disanja i meditacije. Ako ste u stresu ili brinete zbog nekih nadolazećih problema, možda bi Vam bilo korisno da popišete sve te brige i da ih sjutradan na miru pogledate.
• Ako mnogo sati provodite radeći, razmislite da li postoje neki načini da smanjite to vrijeme ili da posao učinite fleksibilnijim.
• Lako zaboravimo da odvojimo vrijeme za sebe. Zato napravite listu stvari u kojima uživate, bilo da je to čitanje časopisa, gledanje televizije, baštovanstvo, kupovina ili bilo što što Vam prija. Pokušajte da svakoga dana radite bar jednu od stvari s tog spiska, ili makar svakih par dana, a vikendom obavezno. Zabava s partnerom i porodicom mogla bi biti jedna od stavki na Vašoj listi.
• Doprinesite svom blagostanju i tako što ćete naučiti da kažete „ne“. Ako Vam je to teško, upišite se na neki kurs asertivne komunikacije i naučite tehnike za postavljanje granica i izgovaranje riječi NE bez osjećaja krivice. Istražite moguće lokalne ili onlajn kurseve.
• Humor čini čuda, može Vam mnogo pomoći da umanjite stres. Pokušajte da sagledate smiješnu stranu problema ili stvari koje Vas brinu. Osjećaćete se mnogo bolje. Osmijeh i smijeh predstavljaju jednu od najboljih tehnika opuštanja. Može Vam pomoći i opuštanje, relaksacija i uživanje u omiljenim aktivnostima. Razgovarajte i družite se s prijateljima koji Vas zasmijavaju, gledajte zabavne TV emisije i filmove. Da li ste znali da se ne možete osjećati anksiozno dok se nečemu radujete?

Ako se stres nastavi

Ako i dalje svakodnevno osjećate napetost i stres, porazgovarajte sa svojim ljekarom. Stres se često javlja usljed lošeg upravljanja vremenom, a može biti posljedica i drugih problema. Razmatranje problema, analiza uzročnika stresa i traženje rješenja uz pomoć stručne osobe mogu Vam biti od velike pomoći.