Upravljanje konfliktima

Šta je konflikt?

Pod konfliktom se mogu podrazumijevati sukobi veoma različiti po intenzitetu, od malih nesuglasica među partnerima, preko intenzivne rasprave, pa sve do fizičkih obračuna. Konflikt se može ispoljavati i kao neugodna tišina, ljutnja, neprijateljstvo. U nekim situacijama partnerski konflikti mogu brzo da se razriješe, u drugim se teško dolazi do rješenja. Konflikti se dešavaju u vezama – to je normalno. Važno je kako se nosite s konfliktom, kako upravljate njime.

Zašto je upravljanje konfliktima važno za porodicu?

Zašto je to dobro za vaš partnerski odnos? Kad s partnerom možete da razgovarate o vašim različitim pogledima na neku situaciju, životni stil, roditeljstvo, porodične probleme, i kad i pored različitosti dođete do rješenja s kojima oboje možete živjeti normalno, vjerovatno ćete se onda oboje osjećati pozitivnije, srećnije i podržanije u svojoj porodici. Vjerovatno će i vaš partnerski odnos biti sve snažniji.

Zašto je dobro za vašu decu? Konflikt je dio života. Kad vaša djeca vide kako se zajedno trudite da iz konflikata izađete na konstruktivan način, to im pomaže da nauče vrijedne životne vještine, kao što su pregovaranje i efikasno rješavanje problema. Vašim primjerom ih takođe ohrabrujete da s optimizmom prevazilaze razlike s drugima u svom okruženju. Djeca su često u konfliktnim situacijama, koje se mogu završiti običnom svađom, ali mogu i da prerastu u nasilje. Konstruktivno upravljajući konfliktima, vi pomažete svojoj deci da prevaziđu loše strane konflikta i da iskoriste njegove dobre strane: konflikti su podsticaj za razvoj, učenje i napredovanje u građenju socijalnih odnosa i vještina.

Savjeti za upravljanje konfliktima

1. Zadržite konflikt za sebe.

• Izbjegavajte prepirku pred djecom.
• Raspravljajte iza zatvorenih vrata.
• Odvojte posebno vrijeme za raspravu o problemima, kad djeca nisu s vama – na primjer, dok spavaju, dok su u školi ili u posjeti babi i djedu.

2. Neka djeca budu svjedoci vašeg konstruktivnog pristupa problemima.

• Govorite naizmjenično i slušajte jedno drugo.
• Budite pristojni i poštujte jedno drugo.
• Pokušajte da razumijete osjećanja ili perspektivu Vašeg partnera. Ne morate se složiti, ali možete pokušati da shvatite kako se osjeća i o čemu razmišlja Vaš partner, šta želi da Vam kaže.
• Podijelite svoja osjećanja s partnerom.
• Uđite u razgovor s uvjerenjem da Vaš partner želi da riješi problem isto koliko i Vi.
• Koristite pristup rješavanja problema i smislite puno rješenja.

3. Djeca treba da znaju da ona nisu dio vašeg konflikta.

• Ne morate reći djeci šta je problem zbog kojeg ste ušli u raspravu ili sukob. Neki problemi su samo za uši odraslih.
• Recite svojoj deci da se svađa ili konflikt između Vas i Vašeg partnera ne odnosi na njih i da odrasli znaju kako da to razdvoje.
• Stavite djeci jasno do znanja da Vi i Vaš partner imate različit pristup, ali da i jedno i drugo želite da nađete najbolje rješenje problema.
• Ohrabrite partnera da s radošću i na pozitivan način provodi vrijeme sa svojom djecom.

4. Usredsredite se na pozitivne odnose sa svojom djecom.

• Odvojte vrijeme za ugodne aktivnosti sa svojom djecom.
• Dajte svojoj djeci pozitivnu pažnju, što uključuje i puno pohvala i ohrabrenja kad se ponašaju na način koji odobravate.
• Zagrlite ih i recite im da ih volite – budite nježni.
• Razgovarajte s djecom o tome koja su njihova interesovanja, čime se bave, kako se osjećaju.
• Kad god možete, prekinite ono što radite da biste pomogli svojoj djeci, saslušali ih, razgovarali s njima.

Ako ste u vezi koja uključuje porodično nasilje, nazovite liniju za pomoć, potražite podršku i učinite sve što je potrebno da osigurate svoju sigurnost i bezbjednost vaše djece.

Kako roditeljski konflikt može uticati na djecu?

Konflikt pogađa djecu kad se roditelji često svađaju i ne uspijevaju da prevaziđu razlike i konstruktivno riješe problem. Što se roditelji više svađaju, to je veća mogućnost da se konflikti negativno odraze na djecu. Teški i česti konflikti među roditeljima/starateljima povećavaju rizik od emocionalnih, socijalnih problema i problema u ponašanju djece u porodici. Na primjer, mlađa djeca mogu reagovati napadima bijesa (tantrumi), dok djeca školskog uzrasta češće postaju neposlušna, kapriciozna ili popuste u školi. Kod tinejdžera i adolescenata se mogu razviti depresivna raspoloženja i stanja, mogu biti zabrinuti, niskog samopoštovanja ili samopouzdanja.

Konflikt je posebno štetan ako uključuje zlostavljanje, prijetnje ili prepirke u vezi s djetetom u prisustvu djeteta. Fizičko nasilje među partnerima može dovesti djecu u stanje stalnog, toksičnog stresa, koji veoma štetno utiče na njihov razvoj, ugrožava im koncentraciju, kapacitete za učenje i socijalne kontakte. Djeca koja odrastaju uz porodično nasilje češće imaju lične i socijalne probleme kad odrastu.