Optimalna ishrana odojčeta od 7. do 9. mjeseca

Broj obroka, količina hrane

Za dijete ovog uzrasta najvažnija hrana i dalje je majčino mlijeko, koje mu/joj obezbjeđuje polovinu potrebne energije. Nastavite da dojite bebu na zahtjev danju i noću. Čvrsta hrana ne može zamijeniti mlijeko tokom prve godine života. Nema potrebe davati djetetu mliječnu formulu, početnu ili prelaznu (posebna formula za djecu stariju od šest mjeseci), budući da majčino mlijeko, uz raznovrsnu ishranu, djetetu obezbjeđuje sve potrebne hranljive materije. Uvijek prvo podojite bebu prije nego što joj ponudite drugu hranu.

Šest važnih stvari koje treba imati na umu prilikom uvođenja dopunske hrane

1. Učestalost. Beba treba da ima tri nemliječna obroka dnevno.
2. Količina. Počnite sa 2–3 kašike po obroku (za bebu od šest mjeseci), pa postepeno povećavajte količinu do 1/2 šolje po obroku.
3. Konzistencija/gustoća. Dajte djetetu ispasiranu/miksiranu hranu spremljenu za ostale članove porodice. Kad navrši osam mjeseci, beba može da počne da jede zalogajčiće hrane.
4. Raznovrsnost. Nastojte da ponudite djetetu raznovrsnu hranu za svaki obrok. Na primjer: hrana životinjskog porijekla (meso, jaja i mliječni proizvodi), osnovne namirnice (žitarice, korjenasto i krtolasto povrće), mahunarke i sjemenke, voće i povrće bogato vitaminom A (šargarepa i spanać) i drugo voće i povrće (npr. tikvice).
   • Hrana životinjskog porijekla je izuzetno važna. Počnite što prije da je uvodite i neka svakodnevno bude dio djetetovih obroka. Hranu životinjskog porijekla treba dobro skuvati i fino usitniti; tako pripremljenu hranu – jaja, meso i ribu – dijete može da jede i prije nego što dobije zube.
   • Pasiranu hranu i kašice pravite od mješavine žitarica, od povrća, mahunarki, korjenastog povrća i mesa; ako ste u mogućnosti, uključite junetinu, ribu, živinsko meso, jaja, voće, povrće. U kašice možete dodati mlijeko. Gusta hrana je energetski bogatija i sadrži više vitamina, tako da je za dijete hranljivija od tečne hrane (kakva je npr. supa). Odojče ima velike energetske i nutritivne potrebe, a mali kapacitet želuca. Hrana treba da ima veliku nutritivnu vrijednost da bi dijete u toj maloj količini dobilo potrebne sastojke.
   • Užinu (dodatnu hranu između obroka) možete davati djetetu jednom ili dva puta dnevno; voće je dobar izbor za užinu. 
   • Ako se beba isključivo doji, treba da počne da pije vodu kad krene s nemliječnom ishranom. Potrebe za vodom zavise od uzrasta djeteta, broja obroka, količine i vrste čvrste hrane koju uzima. Često nudite vodu djetetu, pogotovo nakon obroka! Dajte mu/joj da pije vodu iz šolje. Tokom prve godine preporučuje se prokuvana i ohlađena voda.
   • Ograničite djetetu zašećerenu hranu (kao što su keks i kolači), ili mu je uopšte nemojte davati, kao ni prženu hranu, sokove, čaj i gazirana pića. Izbjegavajte zašećerene napitke.
   • Ako hrana koju pripremate za bebu sadrži ulje ili masnoću, dnevno koristite najviše pola kafene kašičice.
   • Svake sedmice dodajte po neku novu namirnicu u jelovnik Vašeg djeteta.
   • Koristite jodiranu so.
5. Hranjenje prema potrebama djeteta. Budite strpljivi i aktivno podstičite svoju bebu da jede, ali je nemojte siliti. Koristite poseban tanjir kako biste se uvjerili da je dijete pojelo sve što ste mu pripremili.
   • Posmatrajte svoje odojče i reagujte na njegove signale. Hranite ga polako i strpljivo, prateći njegov ritam. Isprobajte različite kombinacije namirnica, ukusa i tekstura da biste ohrabrili dijete da pojede svoj obrok. Čekajte da dijete prestane da jede/žvaće prije nego što mu ponovo ponudite hranu.
   • Prekinite s hranjenjem kad dijete pokaže da mu je dosta.
   • Kako raste, dijete postepeno razvija vještine potrebne za samostalnost u ishrani (uzimanje komadića hrane i prinošenje ustima, izbor hrane, korišćenje pribora za jelo).
   • Utvrdite rutine za obroke i užine. Ograničite vrijeme obroka na 15–20 minuta. Hranite dijete za stolom, isključivo u visokoj stolici.
6. Higijena. Održavanje higijene (čistoće) veoma je važno da bi se izbjegla dijareja i druge bolesti. Hranite Vaše dijete čistom kašikom, dajte mu da pije iz čiste šolje. Hranu koju dajete djetetu čuvajte na higijenski bezbjednom mjestu. Prije nego što krenete da pripremate hranu i hranite bebu obavezno operite ruke sapunom i vodom. Prije jela uvijek operite svoje i djetetove ruke. Operite ruke sapunom i vodom i nakon korišćenja toaleta i presvlačenja bebe.

Hrana koju treba izbjegavati u prvoj godini života

• Med nemojte davati djetetu u prvoj godini života.     
• Kravlje mlijeko  nije preporučljivo davati djetetu u prvoj godini života (kao ni kozje, ovčije). Ono po svom sastavu ne odgovara potrebama odojčeta i može da doprinese nastanku anemije. Mala količina kravljeg mlijeka može se upotrijebiti za pripremu kašica.         
• Izbjegavajte citruse (limun, pomorandžu, mandarinu) u prvoj godini.         
• Nemojte dodavati so ni začine u hranu za bebu.         
• Uvijek vodite računa o bezbjednosti djeteta: nemojte mu davati kikiriki, kokice, sitno voće, niti cijela zrna grožđa ili komadiće čvrste hrane koji mogu izazvati gušenje.         

Način hranjenja bebe

Važno je da dijete dobija raznovrsnu hranu za svaki obrok. Možete početi s gustom kašicom, pa postepeno u kašicu dodavati po jednu vrstu pasiranog povrća (bundeva, šargarepa, karfiol, prokelj) ili voća (jabuka, banana, kruška, breskva). Nakon toga se prelazi na gnječeno/pasirano meso (nemasna junetina, jagnjetina, konjsko meso, svinjetina, piletina, ćuretina) ili mahunarke s povrćem. Vjerovatno će Vaše dijete neke namirnice voljeti više od drugih, ali ga podstičite da isprobava različitu hranu.

• Ne ograničavajte vrstu hrane koju dajete djetetu; djeci je potrebna raznovrsna ishrana, koja sadrži bjelančevine, voće i povrće, malo masnoće (odnosno biljno ulje), kao i žitarice/cerealije.
• Ako se kod djeteta javi alergija na neku hranu, isključite je iz njegove/njene ishrane.
• Ako u porodičnoj anamnezi imate alergije, postepeno uvodite novu hranu u jelovnik Vašeg djeteta. Na primjer, uvodite jednu vrstu hrane dnevno tokom perioda od jedne sedmice ili 10 dana.