Uvođenje nemliječne hrane: zašto, kad, šta i kako?

Počnite da uvodite čvrstu hranu kad Vaša beba pokaže znake spremnosti. To je obično oko šestog mjeseca, a svakako ne prije četvrtog mjeseca. Prva hrana može biti glatka, zgnječena ili u mekim komadima, a potom postepeno uvodite mljevenu i sjeckanu hranu. Nastavite da dojite ili koristite formulu za odojčad dok beba ne napuni najmanje 12 mjeseci.

Zašto je nemliječna hrana potrebna?

Kako bebe rastu, nemliječna hrana počinje da im biva potrebna kako bi mogle da dobiju dovoljno gvožđa i drugih hranljivih materija koje su neophodne za rast i razvoj.

Tokom prvih šest mjeseci života beba koristi gvožđe koje je uskladišteno u njenom tijelu još u periodu dok je bila u materici. Ona takođe dobija određenu, malu količinu gvožđa iz majčinog mlijeka i/ili mliječne formule. No kako raste, zaliha gvožđa u njenom tijelu se smanjuje. U uzrastu od oko šest mjeseci, količina gvožđa koju beba dobija samo iz majčinog mlijeka ili formule za bebe nije više dovoljna da zadovolji njene potrebe.

Pored toga, uvođenje nemliječne hrane je važno jer pomaže bebama da nauče kako da jedu, daje im iskustvo novih ukusa i tekstura iz niza namirnica. Hrana drugačije i čvršće teksture razvija njihove zube i vilicu i pomaže u vještinama potrebnim za razvoj govora.

Znaci da je došlo vrijeme za uvođenje nemliječne hrane

Individualni razvoj i ponašanje Vaše bebe biće Vam smjernice u odluci kad da počnete s uvođenjem nemliječne hrane.

Znaci koji Vam ukazuju na to da je Vaša beba spremna za nemliječnu hranu mogu biti:

beba ima dobru kontrolu glave i vrata i može da sjedi uspravno uz potporu;
pokazuje interesovanje za hranu – na primjer, gleda šta Vam je na tanjiru;
poseže za Vašom hranom;
otvara usta kad joj ponudite hranu na kašičicu.

Većina beba počinje da pokazuje ove znake u uzrastu od šest mjeseci, kada se i preporučuje uvođenje čvrste hrane. Za Vašu bebu je najbolje da nastavite da je dojite i kad počnete da joj dajete čvrstu hranu, do uzrasta od 2 godine ili duže.

Ne preporučuje se uvođenje čvrste hrane prije navršenog četvrtog mjeseca života.

Ako Vaša beba ima skoro sedam mjeseci i nije počela da uzima nemliječnu hranu, poželjno je da se konsultujete s pedijatrom ili patronažnom sestrom.

Određivanje pravog vremena za uvođenje nemliječne hrane

Kad prvi put dajete bebi nemliječnu hranu, poželjno je da to bude u trenutku kad ste i Vi i Vaša beba raspoloženi i opušteni.

Takođe, veća je vjerovatnoća da će Vaša beba prihvatiti da proba takvu hranu ako joj je ponudite nakon podoja, odnosno hranjenja majčinim mlijekom ili mliječnom formulom. Bebe, kad su gladne, žele isključivo majčino mlijeko ili mliječnu formulu na koju su se navikle i znaju da zadovoljava njihovu glad. A kad se beba nahrani mlijekom, u njenom stomaku će i dalje biti prostora za novu hranu.

Kako vrijeme bude prolazilo, naučićete da razlikujete kad je Vaša beba gladna, a kad je sita, kad nije zainteresovana ili je umorna.

Znaci gladi kod Vaše bebe mogu biti:

uzbudi se kad vidi da spremate hranu;
naginje se ka Vama dok sjedi u stolici za hranjenje;
otvara usta kad vidi da se spremate da je nahranite.

Znaci da Vaša beba više nije zainteresovana za hranu:

okreće glave na drugu stranu;

gubi interesovanje ili usmjerava pažnju na druge stvari/ljude;
odguruje kašiku;
usta drži čvrsto zatvorena.

Kad uvodite nemliječnu hranu, koliko hrane treba da dajete svojoj bebi?

Za početak, dajte joj 1–2 kašičice, a potom povećavajte količinu u skladu s apetitom Vaše bebe. Do navršenog dvanaestog mjeseca, Vaša beba bi trebalo da jede oko tri mala obroka dnevno, uz majčino mlijeko ili formulu za bebe.

Uvođenje nemliječne hrane – tekstura namirnica

Kad procijenite da je Vaša beba spremna za nemliječnu hranu, prva hrana može biti pasirana, zgnječena ili u mekim komadima, u zavisnosti od toga šta beba voli. Ubrzo će moći da pređe na mljevenu, a zatim i na sjeckanu hranu.

Vašoj bebi je potrebna hrana različite teksture. Ona joj pomaže da nauči kako da žvaće, a žvakanje pospješuje razvoj govora. Žvakanje takođe pomaže da se podstakne samostalno hranjenje i spriječe poteškoće u hranjenju dok se beba razvija.

Kad beba napuni 12 mjeseci, trebalo bi da jede istu hranu kao i ostali članovi porodice. Neku hranu ćete morati da isjeckate na manje komade, a povrće kuvajte dok ne omekša.

Da biste spriječili gušenje, uvijek nadgledajte bebu i malu djecu dok jedu čvrstu hranu. Obratite posebnu pažnju na tvrdu hranu, poput orašastih plodova ili mesa sa sitnim kostima, jer postoji velika opasnost od gušenja. Ako Vaša beba može da se kreće, uvjerite se da je sve pojela prije nego što napusti sjedeći položaj. Sjedite i Vi s njom dok jede, kako biste smanjili mogućnost da počne da se kreće s hranom u ustima.

Uvođenje nemliječne hrane – vrste namirnica

Vašoj bebi će sva nova hrana biti uzbudljiva – nema potrebe da kuvate „specijalnu“ hranu.

Nemliječnu hranu možete uvoditi bilo kojim redosljedom, važno je da uključujete hranu bogatu gvožđem i da je hrana odgovarajuće teksture.

Hrana bogata gvožđem uključuje:

žitarice za odojčad obogaćene gvožđem;
mljeveno meso, živinu i ribu;
kuvani tofu i mahunarke;
pire, kuvano jaje (ne davati sirovo ili rovito jaje).

Ovoj hrani bogatoj gvožđem možete dodati i drugu zdravu hranu kao što je:

povrće – na primjer, kuvani krompir, šargarepu ili zeleno povrće poput brokolija;
voće – na primjer, bananu, jabuku, dinju;
žitarice – na primjer, ovas, hljeb, pirinač, tjesteninu;
mliječna hrana – na primjer, jogurt, punomasni sir.

Prvu hranu možete miješati – nema potrebe da uvodite jednu po jednu namirnicu. Ukoliko svojoj bebi ponudite raznovrsnu hranu, ona može probati mnogo novih ukusa i unijeti čitav niz hranljivih materija.

Majčino mlijeko uz uvođenje nemliječne hrane

Nastavite da dojite svoju bebu ili da joj dajete mliječnu formulu makar dok ne navrši 12 mjeseci, uz uvođenje nemliječne hrane.

Ako niste sigurni da li Vaša beba dobija pravu količinu mlijeka kad počne da jede nemliječnu hranu, njeno ponašanje će Vam sve reći. Na primjer, ako je beba pojela dosta čvrste hrane i ne završava ili odbija mlijeko, to je možda znak da je spremna za rjeđe, ali veće podoje / mliječne obroke na dnevnom nivou. Ako Vaša beba nije zainteresovana za nemliječnu hranu, možda je mlijeko previše zasiti, što znači da je došlo vrijeme da se podoji / mliječna ishrana smanji.

Otprilike do devetog mjeseca bebe uglavnom dovoljno razviju vještine žvakanja i gutanja da bi mogle preći s podoja prije nemliječne hrane na podoj poslije nemliječnog obroka.

Čvrsta hrana ne zamjenjuju dojenje ili formulu za odojčad. Ako prebrzo zamijenite majčino mlijeko i/ili formulu za bebe čvrstom hranom, svojoj bebi možete uskratiti važnu hranu, koja joj je neophodna za adekvatan rast i razvoj.

Uvođenje vode

Kad Vaša beba napuni šest mjeseci, možete početi da joj nudite ohlađenu, prethodno prokuvanu vodu, u šolji – u okviru obroka ili u neko drugo vrijeme tokom dana. Na taj način Vaša beba će vježbati da pije iz šolje, ali u ovom uzrastu još uvijek joj nije neophodna dodatna tečnost osim majčinog mlijeka / mliječne formule. Kada Vaša beba napuni 12 mjeseci, možete joj ponuditi svježu vodu s česme, bez prethodnog prokuvavanja.

Hrana i piće koje treba izbjegavati prilikom uvođenja nemliječne hrane

Postoje neke namirnice koje treba izbjegavati dok Vaša beba ne dosegne određenu starost:

med do 12 mjeseci – da bi se izbjegao rizik od botulizma;
sirova ili rovita jaja i hrana koja sadrži sirova jaja (npr. domaći majonez) do 12 mjeseci – bakterije u sirovim jajima mogu biti štetne za bebe;
mliječni proizvodi sa smanjenim sadržajem masti – do navršene druge godine;
cijeli orašasti plodovi i slična tvrda hrana do tri godine – zbog opasnosti od gušenja.

Neke napitke treba izbjegavati do određenog uzrasta:

pasterizovano punomasno kravlje mlijeko kao osnova za obrok – do 12 mjeseci (možete dodavati po kašiku, dvije u kašice i prije navršene godine dana);
sojino, kozje i ovčije mlijeko – do navršene druge godine (obogaćene proizvode od soje možete davati prije nego što dijete napuni dvije godine);
pirinčano, ovseno, bademovo ili kokosovo mlijeko – do navršene druge godine, osim ako se niste konsultovali s pedijatrom ili patronažnom sestrom;
sve vrste nepasterizovanog mlijeka, čaj, kafa ili pića zaslađena šećerom – za sve uzraste;
voćni sokovi – treba ograničiti njihovu upotrebu u svim uzrastima (umjesto toga, dajte bebi cijelo voće, koje ima sve hranljive materije koje su joj potrebne).

Vašoj bebi nije potreban dodatni unos soli i šećera. Prerađena ili gotova hrana s visokim procentom masti, šećera i/ili soli nije dobra za djecu. U tu hranu spadaju kolači, keks, čips, pržena hrana itd.

Alergija na hranu

Rano uvođenje nemliječne hrane može smanjiti rizik da Vaše dijete razvije alergiju na hranu.

Sve bebe, uključujući bebe s visokim rizikom od alergija, treba da probaju nemliječnu hranu koja izaziva alergije u uzrastu od oko šest mjeseci. Ove namirnice uključuju: dobro kuvana jaja, puter od kikirikija, pšenicu (pšenični hljeb, cerealije i tjestenine) i kravlje mlijeko (ali ne kao glavni dio obroka).

Obratite se Vašoj patronažnoj sestri, pedijatru ili drugim specijalistima (alergologije i imunologije) ukoliko:

Vaša beba već ima alergiju na hranu;
postoji porodična istorija alergija na hranu i uvođenje čvrste hrane kod Vas izaziva zabrinutost;
zabrinuti ste zbog reakcija na hranu.