Dobri porodični odnosi i kako ih izgraditi

Zašto su porodični odnosi važni?

Dobri porodični odnosi su sami po sebi vrijedni i predstavljaju izvor zadovoljstva – dobar je osjećaj biti dio porodice pune topline i ljubavi. No oni su važni i iz mnogo drugih razloga:

• čine da se djeca osjećaju bezbjedno i voljeno, što pomaže njihovom razvoju;

• pomažu u prevazilaženju poteškoća s jelom, spavanjem, učenjem i ponašanjem djece;

• olakšavaju rješavanje porodičnih problema i sukoba;

• pomažu i Vama i djeci da poštujete međusobne razlike u mišljenjima dok Vaša djeca rastu i postaju sve nezavisnija;

• omogućavaju djeci da razviju određene vještine koje su im neophodne za izgradnju sopstvenih zdravih odnosa u životu.

Zbog svega toga je uvijek važno sagledati odnose koje imate s djecom i s drugim članovima porodice i razmišljati o tome kako da ih poboljšate. Kao roditelj, Vi vjerovatno činite najbolje što možete za svoju djecu dok istovremeno usklađujete mnogobrojne obaveze – posao, druženje s prijateljima, upravljanje domaćinstvom i još mnogo toga. Ali čak najzaposleniji roditelji imaju na raspolaganju mnogo jednostavnih stvari koje mogu učiniti kako bi razvili dobre porodične odnose.

Kvalitetno zajedničko vrijeme i porodični odnosi

Kvalitetno porodično vrijeme može se desiti bilo gdje – suština je u tome da trenutke koje provodite zajedno maksimalno iskoristite. Evo nekih načina na koje možete učiniti kvalitetnim vrijeme koje provodite sa svojom porodicom:

• Koristite svakodnevno vrijeme koje provodite zajedno za razgovor i smijeh. Porodični obroci i vožnja automobilom mogu biti odlične prilike za nadoknađivanje vremena koje niste proveli zajedno usljed brojnih dnevnih aktivnosti.

• Planirajte redovno vrijeme za razgovore jedan-na-jedan sa svojom djecom kako biste osnažili individualne odnose sa svakim djetetom.

• Odvojte i dio vremena koji ćete provesti s partnerom/partnerkom.

• Zabavite se zajedno! To može biti porodična fudbalska utakmica u obližnjem parku tokom vikenda, veče porodičnih društvenih igara svake nedjelje i sl.

• Zajedno donosite odluke o tome kako osmisliti posebne događaje kao što su rođendani. Čak i mala djeca mogu biti dio ovih dogovora i odluka.

Pozitivna komunikacija i porodični odnosi

Pozitivna komunikacija podrazumijeva da odvojite vrijeme da saslušate jedni druge, da slušate bez osuđivanja i da budete otvoreni u izražavanju sopstvenih misli i osjećanja. Kad u porodici postoji pozitivna komunikacija, to pomaže da se svako od vas osjeća shvaćeno, poštovano i uvaženo, što doprinosi jačanju vaših odnosa. Isprobajte ove pozitivne komunikacijske ideje da osnažite svoje porodične odnose:

• Kad Vaše dijete ili partner/partnerka želi da razgovara, prestanite s onim što radite u tom trenutku i saslušajte ga/je s punom pažnjom. Dajte im vremena da izraze svoja gledišta ili osjećanja.

• Budite otvoreni za razgovor o teškim stvarima, poput priznavanja grešaka npr., kao i o svim vrstama osjećanja, uključujući ljutnju, radost, frustraciju, strah i anksioznost.

• Budite spremni za spontane razgovore. Na primjer, mlađa djeca često vole da pričaju o svojim osjećanjima kad su u kadi ili dok se spremaju za spavanje (a posebno pri samom ulasku u krevet).

• Ohrabrite članove porodice pohvalama.

• Pokažite poštovanje i ljubav prema svojoj djeci, ohrabrite ih i riječima i ponašanjem. To može biti toliko lako – jedno jednostavno „volim te“ svake večeri pred spavanje može da učini mnogo.

Pozitivna neverbalna komunikacija

Ne odvija se svaka komunikacija kroz riječi, pa je važno da obratite pažnju na osjećanja koja Vaša djeca i partner/partnerka izražavaju neverbalno. Takođe je važno da budete svjesni neverbalnih poruka koje sami šaljete. Na primjer, zagrljaji, poljupci i kontakt očima šalju poruku da želite da budete bliski svom djetetu. S druge strane, mrzovoljnim tonom glasa ili mrštenjem dok radite nešto zajedno poručujete djeci da ne želite da učestvujete u toj aktivnosti.

Timski rad i porodični odnosi

Kad porodica radi kao tim, svaki član se osjeća podržano i sposobno da dâ svoj doprinos. Tim bolje funkcioniše kad svako razumije svoju ulogu, stoga je važno da postoje jasna očekivanja, okviri i granice. Timski rad u svojoj porodici možete podstaći na neki od ovih načina:

• Dijelite kućne poslove. Čak i vrlo mala djeca vole osjećaj pripadnosti koji proizilazi iz davanja doprinosa – bar ponekad!

• Uključite djecu u odluke o stvarima kao što su porodične aktivnosti, pravila i praznici. Dajte svima – uključujući i malu djecu – šansu da iskažu svoje mišljenje. Porodična okupljanja mogu biti dobre prilike za to.

• Dozvolite djeci da neke odluke donesu sami. Koje ćete odluke dozvoliti, zavisiće od sposobnosti i zrelosti Vašeg djeteta, kao i od granica koje ste postavili. Na primjer, Vaša petogodišnjakinja može sama da odluči šta će obući za školu, ali joj nećete dozvoliti da odluči da sama dođe kući.

• Ustanovite porodična pravila, koja jasno navode kako se u Vašoj porodici brinete jedni o drugima i odnosite jedni prema drugima. Na primjer: U našoj porodici, obraćamo se jedni drugima s poštovanjem. Ovakva pravila pomažu svima da se bolje slažu i čine porodični život prijatnijim.

• Radite zajedno na rješavanju problema. To uključuje slušanje i razmišljanje, razmatranje opcija, poštovanje mišljenja drugih, pronalaženje konstruktivnih rješenja i zajedničke napore da se dođe do kompromisa.

Uvažavanje jedni drugih

Međusobno uvažavanje i cijenjenje jedni drugih od ključnog je značaja za dobre porodične odnose. Evo nekoliko načina da taj kvalitet razvijete u svojoj porodici:

• Zainteresujte se za živote jedni drugih. Na primjer, odvojte vrijeme za sportske događaje svoje djece, dramske predstave, umjetničke izložbe i dr.

• Uključite sve članove porodice u razgovor kad govorite o dnevnim događajima. Na primjer: „Šta se tebi lijepo danas desilo, Jelena?“

• Dijelite porodične priče i uspomene. To može pomoći djeci da cijene stvari koje nisu očigledne ili koje su zaboravila – na primjer, sportska dostignuća majke kad je bila mlađa, način na koji je starija sestra pomagala u brizi o najmlađem djetetu nakon njegovog rođenja.

• Prihvatite međusobne razlike, talente i sposobnosti i iskoristite prednosti jedni drugih.