Prelazak s jedne na drugu aktivnost: kako pomoći djetetu da lakše prihvati promjenu?

Šta su to prelasci/tranzicije na drugu aktivnost?

Pod tranzicijama/prelascima se podrazumijevaju one situacije kad se od djeteta očekuje da prestane s jednom aktivnošću i počne da radi nešto drugo.

Na primjer:

• Da se spremi za izlazak iz kuće
• Da odloži igračke na svoje mjesto prije spavanja
• Da isključi televizor ili računar nakon upotrebe
• Da izađe iz kupatila

Vaše dijete će tokom dana vjerovatno imati mnogo takvih situacija, kad treba da pređe s jedne na drugu aktivnost. Ali te tranzicije znaju biti „bolne“, pogotovo ako je dijete srećno i zadovoljno onim što radi i ne želi da prestane.

Prelazak s jedne na drugu aktivnost – planiranje i savjeti

Postojanje predvidljive porodične rutine vjerovatno će pomoći Vašem djetetu da lakše prihvati smjenu aktivnosti koju nalaže svakodnevica i razvije sposobnost prelaska s jedne aktivnosti na drugu. Djeca lakše prihvataju promjenu kad znaju da će do nje izvjesno doći.

Evo nekoliko savjeta za planiranje svakodnevnih tranzicija s aktivnosti na aktivnost:

• Pripremite dijete, predočite mu dnevna dešavanja prije nego što započnete dan ili izađete iz kuće. Djeci je lakše kad znaju šta mogu da očekuju, to im pomaže da imaju realna očekivanja – naročito kad je riječ o starijoj djeci.
• Koristite porodični kalendar koji pokazuje šta različiti članovi porodice rade svakog dana. Ako je dijete malo, koristite kalendar sa slikama.
• Razmislite o nekim vještinama kojima možda treba da naučite svoje dijete kako bi se lakše snalazilo pri svakodnevnim prelascima s aktivnosti na aktivnost. Na primjer, ako Vaše dijete ne zna da veže pertle, to će biti izvor dodatnog stresa pri izlasku iz kuće. Ili, možda će Vašem djetetu biti potreban pisani ili vizuelni podsjetnik – lista stvari koja će mu pomoći da svakoga jutra na vrijeme spakuje svoju školsku torbu.

Kad je najbolje vrijeme za prelazak na drugu aktivnost – savjeti

Prelasci s aktivnosti na aktivnost sastavni su dio dana svakog djeteta. Ako se potrudite da se oni dešavaju u pravom trenutku, olakšaćete svom djetetu da se navikne na ove svakodnevne tranzicije. Evo nekih savjeta:

• Odaberite pravi trenutak. Ako želite da preusmjerite dijete na drugu aktivnost, najbolje je da to uradite kad vidite da je dijete sâmo napravilo pauzu, da je prirodno došlo do zastoja u aktivnosti kojom se bavi. Na primjer, sačekajte da Vaše dijete završi slagalicu prije nego što mu kažete da je ručak na stolu. Ako budete pokazivali razumijevanje i vodili računa o onome što Vaše dijete radi, to će oboma olakšati nekad stresne svakodnevne tranzicije.
• Najavite djetetu da će uskoro morati da promijeni aktivnost. Na primjer, recite mu: „Imaš još pet minuta za igru. Onda će biti vrijeme da krenemo kući“, ili: „Još jedno spuštanje niz tobogan i onda idemo kući.“
• Ako primijetite da su prelasci s aktivnosti na aktivnost za Vaše dijete poseban izazov, nastojte da mu date malo više vremena između aktivnosti. Tako će dobiti dodatno vrijeme za promjenu i prilagođavanje.

Omogućavanje izbora pri prelasku s aktivnosti na aktivnost

Nećete uvijek moći da date djetetu šansu da sâmo odluči hoće li prekinuti jednu aktivnost i započeti drugu. Ipak, možete mu dati mogućnost izbora u vezi s nekim drugim stvarima. Evo nekoliko ideja:

• Dajte svom djetetu šansu da bira između nekoliko mogućnosti koje čine dio prelaza na drugu aktivnost. Na primjer, možete mu reći: „Moramo krenuti ka autu za minut. Možeš ponijeti jednu igračku sa sobom. Koju želiš da poneseš?“, ili: „Želiš li to da uradiš sam ili ćemo zajedno?“
• Ograničite opcije. Na primjer, dozvolite djetetu da izabere koju će od dvije majice nositi, ali ne i da bira svaki odjevni predmet iz ormara! Ako Vaše dijete ne želi da bira, izaberite Vi umjesto njega.
• Izbjegavajte da djetetu dajete lažnu mogućnost izbora kad znate da je prelazak na drugu aktivnost neminovnost. Na primjer, kad kažete: „Želiš li da sad pokupiš igračke?“, Vi mu dajete predlog, a predlog podrazumijeva izbor. Ako smatrate da je to nešto što treba da uradi, bolje je da mu kažete: „Molim te, počni da kupiš svoje igračke.“

Učinite tranziciju pozitivnijim iskustvom

Ako djetetu ukažete na pozitivnu stranu prelaska na drugu aktivnost, time preusmjeravate njegovu pažnju sa same promjene – koju možda ne želi – na nešto što mu se u novoj aktivnosti sviđa ili ga čini srećnim:

• Pronađite nešto što će prelazak na drugu aktivnost učiniti zabavnim. Na primjer, ako treba da krenete negdje, a vidite da Vaše dijete ne želi da ostavi kocke, dajte mu „izazov“: „Umiješ li da marširaš kao vojnik do auta?“. Ili: „Šta misliš o tome da igramo ‘Na slovo, na slovo’ dok idemo kući?“
• Povežite ono što Vaše dijete ne želi da radi s nečim što mu se sviđa. Na primjer: „Prvo ćemo da pospremimo igračke, a onda da jedemo užinu.“
• Istaknite sve dobre strane tranzicije, pomenite djetetu ono što mislite da će ga radovati nakon prelaska na drugu aktivnost. Na primjer, kažite mu: „Ako odmah krenemo, imaćemo dovoljno vremena da se igramo s vozićima prije večere.“
• Pohvalite svoje dijete kad pokaže spremnost da pređe s jedne aktivnosti na drugu. Naglasite kako je dobro kad radite zajedno kao tim.

Rješavanje problema u vezi s prelaskom djeteta na drugu aktivnost

Normalno je da dijete bude razočarano ako mora da prekine s aktivnošću koja mu se dopada. To je sasvim prirodno, pa djetetovo razočaranje ne treba osuđivati. Umjesto toga, iskoristite ga kao povod da razgovarate o emocijama i ohrabrite dijete da koristi riječi kako bi izrazilo svoja osjećanja. Na primjer: „Znam da si nezadovoljna i ljuta što nisi imala vremena za još jednu igru.“

Ipak, ako se Vaše dijete pretjerano uznemiri ili ima izliv bijesa, vodite računa o tome da slučajno ne nagradite takvo ponašanje time što ćete mu dati još vremena za datu aktivnost. Možete pokazati djetetu da razumijete njegove želje i istovremeno ostati jasni i odlučni u svojim zahtjevima. Budite nježni, ali insistirajte da Vaše dijete uradi ono što smatrate da treba i što tražite od njega.