Roditeljski savez: kako da razgovarate s partnerom/partnerkom

Zašto je komunikacija među partnerima važna za njihove dobre odnose

Zajednički i konstruktivan razgovor gradi razumijevanje. Razgovor o svakodnevnim stvarima – poput onoga što radite i kako se oboje osjećate – jedan je od glavnih načina na koji se partneri povezuju i grade roditeljski savez. Razgovori vam takođe mogu pomoći da spriječite i rješavate probleme ili sukobe. To znači da je važno razgovarati na pozitivan način. Od toga šta kažete i kako to izgovarate, uključujući i govor tijela, u velikoj mjeri zavisi kako Vas partner razumije i kako će reagovati.

Dobra komunikacija podrazumijeva i sposobnost slušanja. Dobra vještina slušanja zaista može da pomogne razumijevanju onoga što partner želi da kaže, ali i da bude pokazatelj koliko obje strane uvažavaju jedno drugo.

Razgovor i komunikacija: osnovni koraci

Konstruktivan razgovor započinje s nekoliko jednostavnih koraka:

• Izaberete trenutak.
• Pozovete sagovornika.
• Važno je da razgovor traje kratko.
• Preuzmite odgovornost za svoja osjećanja.
• Izbjegavajte da kažete stvari koje mogu da budu štetne za vaš odnos i vaš savez.

Korak 1. Odaberite vrijeme i prostor

Kad želite da razgovarate sa svojim partnerom, najbolje je da to uradite kad ste oboje smireni i imate vremena da saslušate jedno drugo. Birajte vrijeme kad vaša djeca nisu u blizini ili spavaju. Ako treba da razgovarate o nekom kompleksnom problemu, sačekajte malo, možda će se sam razriješiti. Ako ste Vi ili Vaš partner veoma uznemireni ili ljuti, odložite razgovor za kasnije. Ponekad je bolje ne iscrpljivati se malim stvarima i sačuvati pregovore za pitanja koja vam zaista znače. Zapitajte se da li je neki problem stvarno važan za vaš život, vaše odnose i funkcionisanje prije nego što s partnerom pokrenete pitanje njegovog rješavanja. 

Korak 2. Budite pozitivni

Svi vole da se osjete cijenjenim, zato nađite način da partneru govorite pozitivne stvari. Na primjer: „Zaista cijenim to što svake večeri pomažeš oko večere i kupanja.“ Ako je Vaš partner navikao da od Vas dobija pohvale i ohrabrenja, vjerovatnije je da će Vas saslušati i kad želite da imenujete i riješite problem. A to takođe možete da uradite na pozitivan način, na primjer: „Odlično je kad si ovdje u vrijeme večere i kupanja. Nedostajala mi je tvoja pomoć posljednjih nekoliko večeri.“

Komunikacija će biti lakša i pozitivnija ako koristite pozitivan neverbalni jezik i govor tijela, na primjer:

• sjedite ili stojite u opuštenom stavu;
• ne mrštite se i ne izgledate previše ozbiljno;
• uspostavljate kontakt očima s partnerom;
• sjedite ili stojite jedno pored drugog – ne jedno naspram drugog.

Iznenadićete se koliko često dugotrajne veze počivaju baš na ljubaznosti. Riječi poput „molim“ i „hvala“ mogu Vam puno pomoći kad razgovarate s partnerom!

Korak 3. Budite kratki

Dugačka i složena objašnjenja mogu zvučati kao predavanje. I ne samo to – takvim objašnjenjima možete otežati Vašem partneru da Vas razumije. Umjesto toga, razmislite šta je najvažnije da Vaš partner čuje od Vas, a zatim pokušajte da to kažete sa što manje riječi.

Na primjer: „Ivan želi da budeš na njegovom muzičkom koncertu ovog vikenda. To je u isto vrijeme kad i tvoj termin u teretani. Možeš li da preskočiš teretanu tog dana?“ Ponekad se u razgovor upletu i druge teme i druga pitanja. Najbolje je da ostanete fokusirani na temu. Na primjer: „Znam da ti jedva imaš vremena za sebe ovih dana, i o tome možemo da razgovaramo kasnije, ali možemo li prvo da odlučimo da li oboje idemo na Ivanov koncert?“

Korak 4. Preuzmite odgovornost za svoja osjećanja

Bolje je kad dijelite s partnerom svoja osjećanja i razmišljanja o situaciji – posebno osjećaja poput brige, sumnje ili tuge. Umjesto da pričate o tome šta Vam smeta u ponašanju partnera, što može da zvuči kao kritika, bolje je da kažete kako to ponašanje utiče na Vaša osjećanja, kako se Vi osjećate povodom tog ponašanja. U tome Vam mogu pomoći tzv. JA izjave ili JA govor. Na primjer, umjesto da kažete: „Uvijek si na telefonu ili laptopu dok ja spremam večeru i pazim na djecu“, možda bi bilo bolje da kažete: „Osjećam se stvarno pod stresom kad žurim da na vrijeme spremim večeru. Bilo bi mi lakše kad bi djeca bila nečim angažovana. Možeš li da mi pomogneš oko večere?“ Ako Vi budete imali takav pristup, Vaš partner će vjerovatno reagovati otvorenije i manje odbrambeno. 

Korak 5. Izbjegavajte da govorite uvredljive stvari

U partnerskim odnosima važan je i ton i način na koji razgovarate jedno s drugim. Nekim izjavama možete povrijediti partnerova osjećanja, a tada je i manje vjerovatno da će Vas uopšte saslušati. Zato izbjegavajte:

• vrijeđanje i etiketiranje – na primjer: „Ti si glup!“;
• prizivanje prošlosti – na primjer: „Ovo je isto kao prošli put“;
• dovođenje u pitanje namjera ili motivacije Vašeg partnera – na primjer: „Tebe jednostavno nije briga“;
• pravljenje beskorisnih poređenja – na primjer: „Ti si poput tvoje majke!“
• fraze koje sugerišu da neko uvijek griješi ili nikad ne pokušava – na primer: „Ti uvijek...“,  „Ti nikad ne...“. Ovakvim izjavama tjerate partnera da zauzme odbrambeni stav, a onda je teško ostvariti pravu komunikaciju. 

Nije dobro započinjati razgovor samo onda kad imate problem. Ako redovno izdvajate vrijeme za razmjenu misli i osjećanja i uživate u tim zajedničkim trenucima, to će popraviti vašu komunikaciju i odnos u cjelini. To iskustvo će vam ujedno pomoći u komunikaciji jednom kad budete imali problem koji vas muči i koji želite da riješite. 

Potražite pomoć stručnjaka

Sve veze imaju svoje uspone i padove. Ali ako ste zaista uznemireni nakon većine razgovora sa svojim partnerom ili osjećate da nikad ne uspijete da podijelite svoja osjećanja, potražite pomoć. Mogao bi Vam pomoći razgovor sa psihologom, savjetnikom, s pouzdanim prijateljem, članom porodice ili ljekarom.

Bračno savjetovalište takođe može da vam pomogne. Ukoliko Vaš partner ili partnerka ne želi da učestvuje u tome, pomoć potražite sami. Ako ste u vezi koja uključuje porodično nasilje, nazovite liniju za pomoć i potražite njihovu podršku. Učinite sve što je potrebno da osigurate svoju bezbjednost i bezbjednost vaše djece. Pozovite Nacionalnu SOS liniju za žrtve nasilja u porodici (080 111 111).